ZABORAV U NAMAZU (SEHV-I SEDŽDA)
Kad čovjek nehotice u namazu učini nešto drukčije nego što zahtijeva propis (izostavi Fatihu, suru ili prvo sjedenje), treba da izvrši dvije sedžde, što zovemo sehv-i sedždom. Sehv-i sedža se čini na ovaj način: Poslije predaje selama na desnu stranu učine se dvije sedžde, a onda se ponovo prouči Ettehijjatu, salavati i dove, pa se preda selam. Ako grešku učinimo hotimično, namaz treba ponoviti
ŠTA KVARI NAMAZ
Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest (pusti vjetar), ako se u namazu progovori, nasmije, jaukne, glasno zaplače, bez potrebe iskašljava ili učini bilo šta što ne priliči da se učini u namazu.
POUKE O FARZ-NAMAZIMA
Obaveza klanjanja farz-namaza nastaje otkaka čovjek postane punoljetan i traje sve do smrti. Roditelji su dužni djecu od sedam godina naučiti da klanjaju, a od deset godina privoljeti ih na klanjanje. Farz-namaz se može izostaviti samo kad postoji vjerom priznata zapreka ili smetnja. Ako čovjeku prođe farz-namaz treba da ga naklanja čim prije.
Naklanjavanje se vrši isto kao i redovno klanjanje a u nijjetu se kaže koji se namaz naklanjava, npr: sabahski. podnevski, ikindijski. akšamski ili jacijski farz, i.ovako se zanijjeti: »Ja odlučih da naklanjam, u ime Allaha, sabahski farz-namaz koji mi je prošao.
POUKE O SUNNETIMA
Uz farz-namaz, kao od Boga propisanu islamsku dužnost, Allahov poslanik Muhammed a. s. je iz velike ljubavi prema Uzvišenom Allahu klanjao i sunnet-namaze. Stoga i mi klanjamo sunnete. Sunnet-namazi se klanjaju prije farza. poslije farza ili prije i poslije farza. Sunnet-namazi mogu imati dva ili četiri rekata. Sunnet-namazi se klanjaju kao i farz, a razlika je u učenju na trećem i četvrtom rekatu i prvom sjedenju.
Kako se klanjaju sunnet-namazi?
Sunnet-namazi od dva rekata klanjaju se isto kao i sabahski fard-namaz.
Podnevski sunet od četiri rekata klanja se kao i fard-namazi od četiri rekata, ali se na trećem i četvrtom rekatu poslije Fatihe uči i jedno sure. lkindijski sunnet od četiri rekata razlikuje se od podnevskog sunneta u tome što se u ikindijskog sunneta i na trećem rekatu uči, kao i na prvom rekatu, i na prvom sjedenju se uči Ettehijatu, Salavati i Dove, ali se ne predaje selam, nego ustajemo na treći rekat.
Jacijski sunnet od četiri rekata klanja se isto kao ikindijski sunnet.
Koji sunneti se mogu skratiti, a koji izostaviti?
Ikindijski sunnet i jacijski sunnet od četiri rekata možemo skratiti na dva rekata, a možemo ih i posve izostaviti. Podnevska obadva sunneta, akšamski sunnet i jacijski posljednji sunnet možemo izostaviti ako smo mnogo zaposleni ili nemoćni. Sabahski sunnet ne treba nikada izostaviti. Kad naklanjavamo sabahski farz istog dana prije podne, naklanjaćemo i sunnet. Osim ovog slučaja, sunnet-namazi se nikad ne naklanjavaju. Kur´anske sure učimo po redu kako su napisane u Mushafu, npr. prvi rekat – sure Kevser, drugi rekat – sure Ihlas, treći rekat – sure Felek i četvrti rekat – sure Nas.
ZAJEDNIČKO KLANJANJE (DŽEMĀAT)
Farz-namaz klanjamo pojedinačno, svako sam za sebe ili zajednički (džematile), a sunnet namaze klanjamo samo svako za se. Zajedničko klanjanje za imamom zove se džemāat (skup, zajednica). Klanjanje u džematu preporučeno je Kuranom i Hadisom a ima i veću nagradu od Boga dž. š. Svaki džemat ima imāma, koji ga predvodi i mujezina.
OSTALI NAMAZI
Pored pet redovnih namaza klanjamo još neke namaze kao što su: Džuma-namaz, bajram-namaz, teravih-namaz, dženaze-namaz, nafile namazi, itd. Za svaki ovaj namaz postaje propisi. Džuma-namaz, bajram-namazi i dženaza-namaz klanjaju se uvijek zajednički u džamiji. Džamija je mjesto za klanjanje i islamsko učilište.
Šta je potrebno znati o sehvi-sedždi?
Ona se sastoji u tome da se nakon predatog selama na desnu stranu, učine dvije sedžde kao i obične, pa se sjedne, prouči tešehhud, salavat i dove i preda selam. Ona se čini kada čovjek nehotice izostavi koji namaski vadžib ili učini nehotice nešto drugačije nego što je vadžib da se učini, npr. izostavi se prvo sjedenje, sura ili Fatiha, ili prouči najprije suru pa onda Fatihu itd.
Ne čini se sehvi-sedžda ako se izostavi neki namaski sunnet kao ni za farz. U ovom drugom slučaju treba namaz ponoviti. Sunnet je, prema mišljenju hanefijskih učenjaka, sehvi-sedždu učiniti poslije selama, i to samo jednog, onog na desnu stranu, nakon čega se ponovo uči tešehhud, salavati, dova, te se predaje selam u potpunosti.
Kada se više vadžiba izostavi, treba samo jedna sehvi-sedžda. Zbog imamova zaborava I muktedija sa njim čini sehvi-sedžda.
Muktedija neće činiti sehvi-sedždu zbog vlastitog zaborava.
Musallija koji klanja farz od tri ili četiri rekata pa držeći da je sve ispravno klanjao preda selam i sazna da je klanjao samo dva rekata, dovršiće namaz i sehvi-sedždu učiniti.
Ako ne prouči Fatihu na prva dva rekata ili na jednom od njih, ili ne prouči suru na prva dva ili na jednom od njih, biće dužan učiniti sehvi sedždu.
U osnovi svako ne učenje Fatihe ili sure na mjestima gdje je propisano povlači za sobom sehvi-sedždu.
Ako počne suru pa se sjeti da nije proučio Fatihu, proučiće Fatihu pa suru i učiniti sehvi sedždu nakon selama.
Ako prouči većinu Fatihe a zaboravi ostalo neće činiti sehvi sedždu.
Ako prouči Fatihu ili ajet na sjedenju ili na ruku’u ili sedždi, ili prouči Et-Tehijjatu na ruku’u ili na sedzdi, činiće sehvi sedždu.
Ako na prvom sjedenju posle šehadeta prouči: “Allahumme salli ala Muhammed” ondje gdje nije propisano, činiće sehvi sedždu.
Ako zaboravi prvo sjedenje kod trorekatnog ili četvororekatnog obaveznog namaza činiće sehvi sedždu.
Ako zaboravi Kunut dovu pa se na sjedenju ili nakon uspravljanja sa ruku’a sjeti da je nije proučio, neće činiti Kunut ali će učiniti sehvi sedždu.
Ako zaboravi bajramske tekbire činiće sehvi sedždu. Ako zaboravi proučiti tešehhud (ettehijjatu) obaviće sehvi-sedždu.
Ako u namazu doda ruku’ ili sedždu, nije mu pokvaren namaz ali će biti obavezan učiniti sehvi sedždu.
Čovjek neće činiti sehvi sedždu ukoliko izostavi: podizanja ruku pri početnom tekbiru, Subhaneke, Euze, Bismile na prvom rekatu, Semi’allahu limen hamideh, tespiha na ruku’u i sedždi, podizanja ruku pri tekbirima bajrama, te salavata i dove na zadnjem sjedenju.
Ako se klanjač dvoumi koliko je rekata klanjao, klanjaće onoliko koliko smatra da je približno istini, pa će učiniti sehvi-sedždu.
U suštini potrebno je naučiti namaske vadžibe, jer se u većini slučajeva sehvi-sedžda i obavlja zbog njihovog propuštanja.
Ovaj kraći siže o sehvi-sedždi ne sadrži baš sve elemente koji su vezani za sedždu nadoknade (sehvi-sedždu). Ovdje sam dao prikaz samo onih propisa koji se vezuju za hanefijsku pravnu školu, ne tretirajući određene razlike i preporuke po ovom pitanju koje imaju druge pravne škole u islamu.
