Bajram namaz klanja se na Bajram, izutra. Vrijeme bajram-namaza nastaje 45 minuta nakon izlaska sunca. Bajram namaz je vadžib a klanja se samo u džematu, kao i džuma namaz.
Bajram namaz sastoji se iz dva rekata. Klanja se isto kao i sabahski farz s tom razlikom što se na svakom rekatu dodaju po tri tekbira i to na prvom rekatu odmah nakon proučenog “subhaneke” a na drugom poslije sura. Prilikom donošenja tekbira dižu se ruke isto kao i prilikom početnog tekbira (iftitahi tekbir). Kad se preda selam kod bajram-namaza imam će se ispeti na minber i održati hutbu. Dakle, za razliku od hutbe petkom, ova hutba se uči poslije namaza.
Vrijeme bajram-namaza
Vrijeme bajram-namaza, prema islamskim učenjacima, počinje kad Sunce odskoči za koplje ili dva. To je, otprilike, 45 minuta nakon izlaska Sunca. Konsultirajući hadise, zaključujemo da su prvi muslimani s Muhammedom klanjali tako da su Kurban-bajram klanjali nakon što Sunce odskoči za koplje, kako bi vjernici imali vremena zaklati kurban, a Ramazanski bajram kad sunce odskoči za 2 koplja, kako bi vjernici imali više vremena podijeliti sadekatul-fitr (milostinju).
Vrijeme dokad se ovaj namaz može klanjati jeste vrijeme zevvala, odnosno vrijeme kad nestane sjenke predmeta, tj. kad je Sunce tačno na pola neba.
Obaveza bajram-namaza
Različite islamske škole različito gledaju na obavezu klanjanja bajram-namaza.
Sljedbenici Ebu-Hanifinog mezheba, kojem većinom pripadaju svi muslimani s prostora Bosne i Hercegovine i ostalih jugoslavenskih zemalja, smatraju da je bajram-namaz vadžib, odnosno drugostepena obaveza.
Sljedbenici malikijskog i šafijskog mezheba smatraju da je bajram-namaz pritvrđeni sunnet, tj. da nije obaveza, ali da ga je Muhammed stalno obavljao.
Sljedbenici hanbelijskog mezheba smatraju da je bajram-namaz farz-kifaje, odnosno obaveza zajednice (poput dženaza-namaza).
Način obavljanja
Ovaj namaz ima dva rekijata. Obavlja se slično kao i ostali namazi od dva rekijata, kao npr. Sabah-namaz, ali se na prvom rekijatu prije učenja Fatihe i sure tri puta zaredom podignu ruke (kao na početnom tekbiru), i izgovori se Allahu Ekber. Ovo se isto treba uraditi na drugom rekijatu, ali nakon učenja Fatihe i sure, ali prije rukuua (pregibanja).
Nakon klanjanja bajram-namaza održava se bajramska hutba, podijeljena u dva dijela.
Osim ovoga, za vrijeme Kurban-bajrama, prema hanefijskom mezhebu, vadžib je učiti tzv. tekbiri-tešrik, odnosno slaviti Boga poslije svakog farz-namaza.
Ovaj tekbir je vadžib od sabaha dana Arefata (dan prije Kurban-bajrama) do ikindije 4. dana Kurban-bajrama, i to odmah iza farza. Ako se zaboravi donijeti tekbir, dužnost ga je proučiti, a glasi: Allāhu ekber, Allāhu ekber, lā ilāhe illallāhu wallāhu ekber, Allāhu ekber we lillāhil-hamd (prijevod: Allah je najveći, Allah je najveći. Nema drugog boga osim Allaha. Allah je najveći, Allah je najveći. Allahu pripada svaka zahvala.)
Blagdan (Bajram)
Nakon što se završi namaz i hutba vjernici slave blagdan Bajram. Ovo je jedini islamski blagdan. Bajram je dva puta u toku jedne hidžretske godine.
Bajram-namaz Prvo bajramsko jutro odlazimo u džamije ili na musalle (odredeni prostor za klanjanje bajram-namaza) da klanjamo sabah i bajram-namaz. Onako kako se petkom pripremamo za džumu namaz tako cinimo i na bajram. Okupamo se, lijepo obucemo, namirišemo i sa tekbirima i zikrom rano krenemo u džamiju. Kako je to cinio Allahov Poslanik i njegovi ashabi vidimo iz sljedecih primjera. Na Ramazanski bajram Alejhiselam ne bi izlazio iz kuce dok ne bi nešto pojeo, a na Kurban-bajram ne bi ništa jeo dok ne bi kurban zaklao.3 Kada bi izlazio na bajram-namaz Muhammed, s.a.v.s, išao bi jednim, a vracao se drugim putem.4 Allahov Poslanik vazio je pa je rekao i ovo: ”Prvo cime otpocinjemo ovaj naš praznik (Kurban-bajram) je da klanjamo bajram-namaz, a potom se vratimo (kuci) i koljemo kurban. Ko tako postupi slijedi našu ustaljenu praksu-sunnet.”
Klanje kurbana Sami naziv Kurban-bajram, ukazuje na to da se u ovim danima cine žrtve u ime Allaha, dž.š, tj. kolju kurbani. Kurban bi trebao zaklati svaki musliman za sebe i svoju porodicu, onaj ko u danima Bajrama ima dovoljno sredstava da može kupiti kurban. Allah, dž.š, kaže: ”Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje…” (El-Hadždž, 34.) Pitali su ashabi Allahovog Poslanika: Zašto koljemo kurbane? On im na to rece: To je sunnet-praksa vašeg oca Ibrahima, a.s. Zatim su ga upitali: Pa šta mi imamo od tog? Na to Alejhisselam rece: Za svaku dlaku (zaklanog kurbana) bicete nagradeni.
6 Muhammed, a.s, je takoder rekao: ”Ne uradi covjek vredniji i Allahu draži posao na Kurban-bajram od klanja kurbana.”7 Za kurban se kolje bravce (ovan, ovca), ili veliki hajvan (krava, bik), kada se udruži više osoba, najviše sedam. Meso naših kurbana dijelimo siromašnima, jetimima, ugroženima, za ishranu ucenika medresa, rodbini, komšijama, prijateljima i jednu trecinu za porodicu. Kurban kolje vlasnik kurbana, ili, po mogucnosti, barem prisustvuje klanju. Kurban se kolje prvi, drugi ili treci dan Kurban-bajrama.
Tekbiri-tešrik Kao što se obredi hadždža, klanje kurbana, podizanje Kabe i voda zemzem uglavnom vežu za Ibrahima i Ismaila, a.s, tako je i sa ucenjem tekbira. Kada se pojavio ovan – kurban od Allaha, dž.š, kao zamjena za Ismail, a.s, kojeg je Ibrahim, a.s, pripremio, po odredbi Allaha, dž.š, kao žrtvu, prisutni melek uci tekbir: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER. Ibrahim, a.s, takoder, uci: LA ILAHE ILLALLAHU VALLAHU EKBER. Na kraju Ismail, a.s, kao djecak donosi tekbir i cini zahvalu Allahu, dž.š, rijecima: ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD.
Tekbiri se pocinju uciti iza sabahskog farza na dan Arefata, uoci Bajrama, pa do iza ikindijskog farza cetvrti dan Bajrama. Dakle, tekbiri se uce pet dana iza farzova dnevnih namaza, kada se preda selam. Tekbiri-tešrik glasi: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER. LA ILAHE ILLALLAHU VALLAHU EKBER. ALLAHU EKBER VE LILLAHIL-HAMD. Muhammed, a.s, kaže: ”Ukrašavajte vaše bajrame tekbirima “ALLAHU EKBER”, tehlilom “LA ILAHE ILLALLAH”, tahmidom – zahvalom “ EL-HAMDU LILLAH” i takdisom – uzdizanjem i velicanjem Allaha, dž.š.”8 Fadileti prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta O vrijednostima prvih deset dana zul hidždžeta govori sljedeci hadis u kojem Allahov Poslanik kaže: ”Nema dana u kojima je dobro djelo draže od ovih. Znaci deset prvih dana zul-hidždžeta. Oni su ga upitali: pa ni džihad na Allahovom putu? On je rekao: cak ni džihad, osim ako covjek izade licno i svojim imetkom i ne vrati ništa.”9 U ovim danima preporucuje se: danju ucenje tekbira i dobrovoljni post, a nocu klanjanje nafila, ucenje Kur’ana, dova i zikr. Post na dan Arefata Za one koji nisu na hadždžu sunnet je postiti Dan Arefata.
O fadiletima posta toga dana Muhammed, a.s, kaže: ”Ko bude postio Jevmu-Arefe (Dan Arefata) bice mu oprošteni (manji grijesi) iz prošle godine i grijesi naredne godine.”10 Ako ovaj dan bude petkom, onda se preporucuje da se posti i dan prije, tj. i cetvrtak i petak. Bajramski zijareti U bajramskim danima obilazimo svoje najbliže: roditelje, bracu, sestre, ostalu bližnju i daljnu rodbinu, komšije, porodice šehida, invalide, bolesne, mezare naših umrlih i poginulih. Muhammed, a.s, kaže: ”Održavanje rodbinskih veza, lijepa narav i lijep odnos sa komšijama, sve to oživljava naselja i produžava ljudski život.”11 Lijepo je svoje ukucane obradovati bajramskim hedijama, osobito djecu prigodnim bajramskim paketicima. Bajramski teferici Nisu ovi bajramski dani samo dani obaveza i obreda, vec i dani veselja i radosti muslimana. Kada su bajrami u proljece ili ljeti, sa porodicama i rodbinom mogu se organizirati izleti i teferici.
Takoder, organizuju se kulturne i sportske manifestacije. Sve to treba da je u granicama vjerskih propisa propraceno tekbirima i pobožnim ilahijama. Iskljucuju se svi harami-zabranjene stvari, kao alkohol, raskalašenost itd. Vrijeme je da se napuste razne ranije pogrešne i ružne navike i vratimo se propisima naše vjere i lijepim islamskim adetima. Uredenje naselja i okoliša za Bajram U našim gradovima, naseljima i džematima treba više da se osjeca bajramska atmosfera i raspoloženje. Ulice, trgovi, ustanove, radnje, trgovine treba da su cisti i okiceni prigodnim bajramskim obilježjima i cestitkama.
Za Bajram se posebno ciste i ureduju kuce, stanovi, dvorišta, ulice, džamije, mezaristani i okoliš. U tim danima sve blista i odiše cistocom. Islam od nas traži uvijek cistocu, posebno u ovim praznickim danima. “ Islam je cista vjera, pa budite i vi cisti! U Džennet može uci samo onaj ko je cist.”12 Sada se u našim gradovima u akcije: ”Docekajmo Bajram u cistom gradu” i “Bajram dolazi”, ukljucuju i komunalne službe i ekološki pokreti. Bajramske cestitke Prilikom susreta i zijareta jedni drugima ovaj naš praznik cestitamo rijecima: BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN! Rodbini i prijateljima to cinimo telefonom ili bajramskim cestitkama. Sada su popularna bajramska cestitanja putem oglasa na radiju, televiziji ili u novinama. Na kraju da se podsjetimo kako je Allahov Poslanik cestitao Bajram.
To je ustvari prigodna dova koja glasi: TEKABBEL ALLAHU MINNA VE MINKE! Tim rijecima molimo Allaha, dž.š, da primi naš post, sadekai-fitr, iftare, teravije i druge ramazanske ibadete kada dode Ramazanski bajram, a isto tako da bude hadždž – mebrur (primljen) našim hadžijama, kao i naši kurbani i tekbiri u danima Kurban-bajrama. Amin!
