Posljednja Božija objava, posljednja časna knjiga koja je derogirala prijašnje objave i koja važi do Sudnjeg dana, a koja je uputa svim ljudima bez obzira na naciju i boju kože, jeste Kur΄an.
Kur΄an je objavljen posljednjem Allahovom poslaniku i vjerovjesniku Muhamedu, sallallahu alejhi ve sellem, i on nas uči kako da na najljepši način provedemo život na ovome svijetu i kako da se adekvatno pripremimo za život koji dolazi poslije smrti:
„Onome ko radi dobra djela, bio muškarac ili žena,a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili“(En-Nahl,97);
“ A onaj ko okrene glavu od knjige Moje,taj će teškim životom živjeti…“(Ta-ha, 124).
A da li si ti ikad otvorio i čitao Kur΄an? Jesi li ikad otvorio tu knjigu da vidiš šta ti poručuje tvoj Stvoritelj i Stvoritelj nebesa i Zemlje? Zamisli samo, Onaj ko te stvorio i oblik ti dao, Onaj koji te „programirao“, obraća ti se i daje ti savjete i upute! Ta činjenica mora da te potakne da dođeš do jednog primjerka Kur΄ana i da počneš čitati, i nedovojbeno ćes se i uvjeriti da je to govor Gospodara, koji čovjeka stvara od ugruška.
Koji je najlakši način učenja Kur’ana napamet?
Način učenja Kur’ana koji ćemo detaljno objasniti u narednim redovima odlikuje se jačinom, temeljitošću i brzinom pamćenja Kur’ana, te njegovog brzog učenja napamet u cijelosti
Tako mi vremena, Čovjek, doista, gubi,samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.(Asr 1-3)
Oh,velika je trka za zadovoljenje potreba.Nameće nam se sve više brzi život,sve više novih xafsa odjeće,obuće,tehnologije,amaa valja to sve kupit .. nek’ je narod zadovoljan.Čime,našim izgledom
A je li Allah zadovoljan s nama,pitamo li se ?
Ebu Hurejre radijallahu anhu prenosi da je Allahov Poslanik alejhisselam, rekao:
“Vi nećete moći sve insane namiriti i zadovoljiti svojim imetkom,
ali ih možete namiriti i zadovoljiti svojim vedrim licima i lijepim ponašanjem i ahlakom!”
Temelj svega jesu ljudske potrebe,eh deder da razlučimo šta nam je istinski potrebno,a šta nije.Ako su potrebe velike,a ne možemo ih zadovoljit,nastaje problem.. Velike zadatke i ciljeve čovjek postiže samo prisebnim i planskim korištenjem vremena.Kad ostvarimo osnovne zadovoljene potrebe,vrijeme sporo prolazi ..
Hasan el-Basri je rekao: „O čovječe, ti si samo određeni broj dana, kad god prođe jedan dan prosao je i dio tebe, a kada ode dio gotovo da ode sve.”
Dalje, Hasan el-Basri kaze: “Nema tog dana koji obasja zoru a da se u njemu doziva: O čovječe! Ja sam novo stvorenje, svjedok tvog djela; pa opskrbi se od mene, jer ja se do Kijametskog dana više ne vraćam.”
Muhamed a.s. kaže: „Svako pametan bi trebao da svoje vrijeme podjeli na četiri djela:
– dio u kome će dozivati svoga Gospodara,
– dio u kome će preispita(va)ti svoje postupke,
– dio u kojem će razmisljati o Allahovim dž.š., stvorenjima i
– dio koji će posvetiti ptibavljanju svojih životnih potreba poput hrane i pića.”(Ibn Hibban)
Vrijeme je neprocjenjiva blagodat,koju je Uzvišeni Allah podario čovjeku,šansa za dobro djelo,prilika za pokornost Allahu,mogućnost za zaradu Njegovog zadovoljstva .. Gospodaru smiluj se i pomozi da ispravno djelujemo ..amin
„Tako mi vremena – čovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje. (Al-Asr 1-3)
„I Musaa smo poslali s dokazima Našim: “Izvedi narod svoj iz tmina na svjetlo i opomeni ga Allahovim danima!” To su, uistinu, dokazi za svakog onog ko je strpljiv i zahvalan. (Ibrahim 5)
Prenosi Ibn Abbas, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: “Dvije blagodati (Allahove) neiskorištene su od većine ljudi: zdravlje i slobodno vrijeme.” (Buhari, Tirmizi i Ibn Madže).
Prenosi Ebu Berze el-Eslemi, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
„Niko se neće pomaknuti s mjesta obračuna na Sudnjem danu, dok ne bude bio pitan o: svom životu – u što ga je proveo, o svom znanju – je li po njemu radio, za svoj imetak – odakle ga je zaradio i za svoje tijelo – u što ga je koristio.“
(Bilježi ga imam el-Tirmizi i kaže da je hadis hasenun sahihuh. Šejh Albani ga je u djelu „Sahih el-Džami‘u el-sagir“ pod br. 7300 ocijenio sahihom).
