Fetve & Ostalo
Featured

Naklanjavanje namaza

Naklanjavanje namaza i sehvi-sedžda

PITANJE:

Da li i kako treba naklanjati rekate suneta koji se klanjaju prije farza ukoliko osoba bude opravdano spriječena da ih obavi u njihovom propisanom vremenu?

ODGOVOR:

Kada se spomene naklanjavanje namaza ili “kada”, uglavnom se misli na naklanjavanje propuštenih farz namaza. Međutim, i kada je riječ o sunetima postoje određeni suneti nafile, koje ne treba propuštati već ih je bolje obaviti, bilo da se radi o njihovom pravom vremenu ili vremenu nakon toga.

U pomenutu vrstu suneta spada sabahski, a također podnevski i akšamski sunet. To su takozvani suneti muekkede, to jest pritvrđeni suneti, koje je Poslanik a.s. redovno obavljao kada god bi za to imao mogućnost.

Ukoliko osoba prispije u džemat, a imam je već otpočeo sa farzom, ako se radi o sabahskom namazu i osoba zna da je u pitanju prvi rekat, te da imam uči duže na farzu sabah namaza, to jest da može stići da obavi sunete i da se priključi džematu, tako će i učiniti, tj. Klanjat će sunet, pa tek onda pristupiti farzu sa imamom.

Ako se osoba boji da ukoliko bude klanjala sunete neće stići imama na farzu, to jest da će imam završiti prije nego što ona obavi sunet, onda neće dozvoliti da se to dogodi, već će pristupiti i klanjati sa imamom, to jest ostavit će sunet.

Postavlja se pitanje šta sa propuštenim sunetom u ovom slučaju – da li ga naklanjati odmah poslije farza ili sačekati, pa ga naklanjati poslije izlaska sunca, pošto je poznato pravilo da je klanjati nafile sunete poslije sabahskog farza mekruh.

Ulema hanefijskog mezheba se razilazi, tako da imam Ebu Hanife smatra da se naklanjavaju samo propušteni farzovi, što znači da se sabahski sunet neće naklanjavati po izlasku sunca, a može se obaviti odmah poslije farza, ali uz kerahet – pokuđenost.

Za razliku od svog učitelja, imam Muhamed (jedan od dvojice najpoznatijih učenika Ebu Hanife) smatra da će se propušteni sabahski sunet klanjati tek nakon izlaska sunca, to jest naklanjat će se, jer je njegovo klanjanje odmah poslije farza mekruh.

Imam Ebu Hanife se slaže da će se sabahski sunet naklanjati poslije izlaska sunca samo ukoliko bude ispušten i sabahski farz, pa se namaz naklanjava u cjelosti.

Ukoliko osoba ispusti neki drugi sunet, npr. četiri rekata podnevskog suneta, recimo prispije na farz, pomenute rekate klanjat će poslije farza, jer Poslanik a.s. daje posebnu važnost ovim rekatima. Kada ih obavlja nakon farza, obavit će ih i nakon nafile koja slijedi nakon farza, to jest dva rekata suneta, što neće remetiti redosljed nafila poslije farza.

Ukoliko osoba naklanjava farz namaze ona je dužna voditi računa o redosljedu, to jest, prvo će klanjati propušteni namaz, pa tek onda namaz u čijem se vremenu nalazi. Na redosljed se po hanefijama mora voditi računa sve dok broj propuštenih namaza ne bude veći od pet. Ako se propusti više od pet dnevnih namaza, onda se ne mora voditi računa o redosljedu već se može naklanjavati onako kako osoba želi, npr. može prilikom obavljanja redovnog namaza naklanjati i propušteni.

PITANJE: Šta učiniti ukoliko se u namazu desi više propusta (propuštenih vadžiba) koji iziskuju sehvi sedždu?

ODGOVOR: Ukoliko osoba u toku obavljanja namaza učini dvije ili više propusta koje pojedinačno zahtijevaju obavljanje sehvi sedžde, da bi se otklonila nepravilnost ili nepotpunost uzrokovana neispunjavanjem svih namaskih vadžiba, potrebno je izvršiti samo jednu sehvi sedždu na kraju namaza, onako kako je to propisano.

Po hanefijama, sehvi sedžda se obaviti nakon što se završi učenje i preda selam na desnu stranu. Tada će se učiniti dvije sedžde kao u namazu, a nakon toga će se namaz završiti sjedenjem i učenjem etehijata, salevata i dova, te predajom selama na desnu pa lijevu stranu.

Valja napomenuti da ukoliko osoba učini određeni propust u namazu, za koji je propisana sehvi sedžda, pa se toga sjeti tek nakon potpunog predavanja selama, na desnu i lijevu stranu, učinit će sehvi sedždu bez obzira što je predala selam na obje strane, jer je to način da namaz postane ispravan. Tako će se postupiti sve dok se osoba ne okrene od pravca kible.

Za to nalazimo potvrdu u slučaju koji se dogodio u vrijeme Resulullaha a.s. Naime, prenosi veći broj prenosilaca od Ibn Mes’uda r.a. da je Resululah a.s. na podnevskom farzu dok je imamio klanjao pet rekata, pa su prisutni ashabi rekli: “Zar je povećan broj rekata?“ Rekao je: „Zašto, šta se dogodilo?“ Rekli su: „Božiji Poslaniče, obavio si pet rekata.“ Nakon toga je Resulullah a.s. učinio dvije sedžde, to jest sehvi sedždu, iako je već prethodno jednom završio namaz predavanjem selama.

Ukoliko imam pogriješi u toku namaza, džemat ga je dužan upozoriti, a upozoravanje se vrši izgovaranjem riječi subhanallah.

PITANJE: Šta je dužna učiniti osoba koja pronađe izgubljenu stvar? Da li je smije zadržati za svoje potrebe?

ODGOVOR: Nalazač izgubljene stvari je dužan da oglasi postojanje iste kako bi njen vlasnik saznao gdje se njegov imetak nalazi. Osoba koja oglasi postojanje izgubljene stvari dužna je čekati godinu dana od oglašavanja da se pojavi vlasnik stvari. Ukoliko se pojavi, imetak će se njemu vratiti. Međutim, ukoliko se ne pojavi vlasnik imovine u toku godine nakon oglašavanja, nalazač ima dvije mogućnosti: da nađenu stvar zadrži za svoje potrebe, ili da je podijeli kao sadaku u ime njenog vlasnika, a ovo drugo je bolje. Ukoliko se radi o imetku koji će propasti ukoliko se bude držao godinu dana, onda je takav imetak potrebno prodati, pa dobijenu sumu čuvati i predati je vlasniku ukoliko se on pojavi, a ukoliko ne, onda će se postupiti na jedan od dva prethodno pomenuta načina.

PITANJE: Da li je dozvoljeno da žena predvodi ženski džemat u namazu?

ODGOVOR: Ulema hanefijskog mezheba smatra da je mekruhi tahrimen, mekruh koji je blizak haramu – strogoj zabrani, da žena predvodi – bude imam, makar to bio džemat kojeg sačinjavaju samo žene, jer je uslov da imam bude muško, kako za muški tako i za ženski ili mješoviti džemat.

Malikije smatraju da je haram – strogo zabranjeno da žena bude imam, to jest predvodi ženski džemat. Jedino šafije smatraju da nije pokuđeno da žena predvodi ženski džemat i u tom slučaju će stati između njih, to jest neće istupati naprijed kako to čini imam muškarac, koji predvodi džemat u džamiji ili kući.

Glas islama 300, strana 14, autor: dr. rešad ef. Plojović

Učimo o Islamu
Back to top button