Različite & Teme

Poslanikova skrušenosti u namazu

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko lijepo uzme abdest, zatim klanja dva rekata, lijepo čineći ruku’ i iskazujući skrušenost, a onda zatraži oprost od Allaha, bit će mu oprošteno.” (Biljež‍i imam Ahmed sa dobrim senedom. Vidjeti: Sahihut-tergib vet-terhib, 1/94)

Od Ubade b. Samita, radijallahu anhu, prenosi se da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Allah je pet namaza učinio obaveznim, pa ko lijepo uzme abdest za njih, klanja ih u njihovo vrijeme, upotpuni ruku’, sedždu i skrušenost, ima obećanje od Allaha da će mu oprostiti grijehe.” (Biljež‍i Ebu Davud u Sunenu, sahih li gajrihi.

Vidjeti: Sahihut-tergib vet-terhib, 1/95) Od Ebu Abdullaha el-Eš‘arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio čovjeka koji ne upotpunjava rukū’ i brzo obavlja sedždu, kao da kljuca, pa je rekao: ‘Kada bi ovaj umro u ovakvom stanju, ne bi umro u Muhammedovoj vjeri.’” (Biljež‍i ga Et-Taberani u El-Kebiru, Ebu Ja’la, i Ibn Huzejme u Sahihu, sa dobrim senedom. Vidjeti: Sahihut-tergib vet-terhib, 1/127.) Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

 “Namaz ima tri trećine: čistoća je trećina, ruku’ je trećina i sedžda je trećina; pa ko ih obavi dajući im njihovo pravo, bit će mu primljen namaz, a sa njim i ostala djela, a kome ne bude primljen namaz, neće mu biti primljena ni ostala djela.”
(Biljež‍i ga El-Bezzar sa dobrim senedom. Vidjeti: Sahihut-tergib vet-terhib, 1/129)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najgori kradljivci su oni koji kradu od svog namaza.” Ashabi upitaše: “A kako kradu od namaza, Allahov Poslaniče?” On reče: “Kada ne upotpunjavaju ruku’ i sed‍ždu.” (Hadis je hasen li gajrihi. Biljež‍e ga Ibn Ebi Šejbe, 1/288, Ebu Ja‘la, br. 1311, El-Bezzar, br. 536, Ebu Nuajm, 8/302)

Ebu Hurejre spominje da je jedan čovjek došao u džamiju i klanjao dok je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedio u njoj, a zatim je prišao Allahovom Poslaniku i poselamio ga. Poslanik mu je odgovorio na selam i rekao: “Vrati se i klanjaj, jer ti nisi klanjao!”

On se vratio i klanjao kao i prvi put. Zatim je opet prišao Poslaniku i poselamio ga, a Poslanik mu je odgovorio na selam i rekao: “Vrati se i klanjaj, jer ti nisi klanjao!” Tako se ponovilo tri puta. Poslije trećeg puta, ovaj je čovjek rekao: “Tako mi Onoga koji te poslao sa istinom, Allahov Poslaniče, ja ne umijem drugačije, pa me poduči.” Allahov Poslanik reče mu: “Kada ustaneš da klanjaš, donesi tekbir, a zatim uči ono što ti je lahko od Kur’ana.

Nakon toga, učini ruku’, tako da budeš smiren na ruku’u, zatim se podigni tako da se uspraviš stojeći. Onda učini sedždu tako da budeš smiren na njoj, a zatim sjedni tako da budeš smiren na sjedenju. Potom učini sedždu tako da budeš smiren na njoj, i tako radi tokom cijelog namaza.”
(Muttefekun alejhi)

Dužina Poslanikovog namaza

Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao noćni namaz toliko dugo da bi mu ispucala stopala. Ona mu je rekla: “Allahov Poslaniče, zašto radiš ovo kad ti je Allah oprostio sve što si učinio i što ćeš učiniti?” On reče: “Zar da ne budem zahvalni rob!”
(Biljež‍i El-Buhari, 4557)

Od Abdullaha b. Mesuda prenosi se da je rekao: “Jedne noći klanjao sam sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je stajao toliko dugo sve dok nisam poželio nešto loše.” Ashabi upitaše: “A šta si poželio?” Abdullah odgovori: “Poželio sam da sjednem i ostavim Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da stoji.” (Bilje‍ži El-Buhari, 1084)

Od Huzejfe se prenosi da je rekao: “Jedne noći klanjao sam sa Allahovim Poslanikom, pa je počeo učiti suru El-Bekara. Pomislio sam: ‘Učinit će sedždu kod stotog ajeta’, ali on je nastavio. Zatim sam pomislio: ‘Ovaj će rekat klanjati sa (cijelom) El-Bekarom’, ali on je nastavio dalje i počeo učiti suru En-Nisa’, pa ju je proučio. Zatim je počeo učiti suru Ali Imran, pa ju je proučio.

 Učio je polahko: kada bi proučio ajet u kojem se nalazi slavljenje Allaha (tesbih), on bi slavio Allaha, kada bi proučio ajet u kojem se traži od Allaha, on bi zatražio od Allaha, a kada bi proučio ajet u kojem se traži zaštita od Allaha, zatražio bi je. Potom je učinio ruku’ i počeo govoriti: Subhane rabbijel-’azim, tako da je ruku’ trajao isto koliko i kijam (stajanje).

Nakon toga izgovorio je: Semi’allahu limen hamideh, a zatim je stajao dugo skoro koliko i na ruku’u. Zatim je otišao na sedž‍du gdje je izgovarao: Subhane rabbijel-E‘alā, tako da je sed‍žda trajala skoro kao stajanje.” (Biljež‍i Muslim, 1764)

Mutarrif prenosi od svog oca da je rekao: “Otišao sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on je klanjao i iz njegove nutrine čulo se šištanje poput šištanja kazana u kojem ključa voda”, tj. od plakanja. (Vidjeti: Abdullah b. Mubarek, Ez-Zuhd ver-rekaik, 175, tahkik: Ahmed Ferid, 1995. Sened mu je vjerodostojan po uvjetima Muslima)

Od Jezida b. Esamma prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije viđen da zijeva u namazu.” (Vidjeti: Abdullah b. Mubarek, Ez-Zuhd ver-rekaik, 176, tahkik: Ahmed Ferid, 1995. Sened je mursel /nije od riječi Poslanika/, a vjerodostojan je do Jezida)

Poslanikov plač u namazu

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, plakao je na noćnom namazu, pa ga je Bilal upitao: “Allahov Poslaniče, zašto plačeš kad ti je oprošteno sve što si učinio i sve što ćeš učiniti?” On je odgovorio: “Zar da ne budem zahvalni rob? Noćas mi je objavljen jedan ajet i teško onome ko ga pročita a ne razmisli o njemu: ‘U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana zaista su znamenja za razumom obdarene’ (Alu Imran, 190).” (Hadis biljež‍i Ibn Hibban u Sahihu, br. 620. Šuajb Arnaut ka‍že: “Sened mu je vjerodostojan po uvjetima Muslima”, a šejh Albani ka‍že: “Ovaj je sened dobar.” Vidjeti: Silsiletul-ehadisis-sahiha, br. 68)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u noći uoči Bitke na Bedru klanjao je i plakao sve dok nije svanulo, dozivajući i moleći svoga Gospodara. Alija b. Ebi Talib, radijallahu anhu, kaže: “Svi smo spavali osim Allahovog Poslanika, koji je bio ispod drveta, klanjao i plakao sve do svanuća.” (Biljež‍e ga Ibn Huzejme, br. 899, 2/53, i Ahmed, 1/125, a vjerodostojnim su ga ocijenili
(Šejh Albani i El-Eazami)

Od Abdullaha b. Amra, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: “Jednog dana došlo je do pomračenja sunca, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao i počeo klanjati. Zatim je učinio sedždu i kada se podigao sa nje, plakao je i puhao.” U drugom rivajetu navodi se da je rekao: “Prikazan mi je Džehennem, pa sam puhao bojeći se da vas ne prekrije vatra.” (Biljež‍i Ibn Huzejme u svom Sahihu, br. 901, a šejh Albani i El-Eazami rekli su: “Sened mu je vjerodostojan.”)

Od Muslima b. Mihraka prenosi se da je rekao Aiši: ‘O majko pravovjernih, neki ljudi prouče Kur’an za jednu noć dva ili tri puta?’, pa mu je rekla: ‘Oni ga uče, ali ga ne uče. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bi po cijelu noć, pa bi proučio El-Bekaru, Ali Imran i En-Nisa’. Kada bi proučio ajet u kojem se nalazi radosna vijest, dovio bi Allahu i nadao se, a kada bi proučio ajet u kojem se nalazi zastrašivanje, dovio bi Allahu i tražio zaštitu od Njega
(Vidjeti: Abdullah b. Mubarek, Ez-Zuhd ver-rekaik, 740. Sened mu je dobar)

Posvećenost namazu

Ammar b. Jasir, radijallahu anhu, ušao je u džamiju i klanjao dva kraća rekata, pa mu jedan čovjek reče: “Kratko si ih klanjao, Ebul-Jakzane!” On mu reče: “Da li sam išta krnjavo obavio? Klanjao sam ih kraće, ali sam vodio računa da nešto ne pogriješim, jer sam čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Neki od vas klanjaju, a od namaza imaju samo desetinu, ili devetinu, ili osminu, ili sedminu, ili šestinu, ili petinu.
(Vidjeti: Abdullah b. Mubarek, Ez-Zuhd ver-rekaik, 786. Dobrim ga je ocijenio šejh Albani)

Od Ebu Derdaa, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Prvo što će se ovom ummetu oduzeti jeste skrušenost, tako da neće biti moguće naći skrušenog čovjeka.” (El-Hejsemi ka‍že: “Biljež‍i ga Et-Taberani u El-Kebiru, a sened mu je dobar.” Vidjeti: Medž‍me‘uz-zevaid ve menbe‘ul-fevaid, 2/326, Darul-fikr, Bejrut, 1412.)

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čovjek može klanjati šezdeset godina, a da mu se ne primi nijedan namaz, jer možda upotpunjava ruku’, a ne i sedždu, ili upotpunjava sedždu, ali ne i ruku’.” (Biljež‍i Ismail b. Muhammed el-Asbehani, Et-Tergib vet-terhib, 2/426, sened je vjerodostojan.
Vidjeti: Silsiletul-ehadisis-sahiha, 4/34)

Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne zime izašao napolje, a lišće je opadalo sa grana. On uze jednu granu sa koje lišće poče spadati i reče: ‘O Ebu Zerre!’ Rekoh: ‘Odazivam ti se, Allahov Poslaniče!’ On reče: ‘Kada musliman klanja namaz kojim iskreno želi Allahovo lice, sa njega padaju grijesi kao što ovo lišće spada sa ove grane.’” (Biljež‍i imam Ahmed sa dobrim senedom. Vidjeti: Muhammed Nasiruddin el-Albani, Sahihut-tergib vet-terhib, 1/91)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko lijepo uzme abdest, zatim klanja dva rekata, lijepo čineći ruku’ i iskazujući skrušenost, a onda zatraži oprost od Allaha, bit će mu oprošteno.” (Biljež‍i imam Ahmed sa dobrim senedom. Vidjeti: Sahihut-tergib vet-terhib, 1/94)

Od Ubade b. Samita, radijallahu anhu, prenosi se da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Allah je pet namaza učinio obaveznim, pa ko lijepo uzme abdest za njih, klanja ih u njihovo vrijeme, upotpuni ruku’, sedždu i skrušenost, ima obećanje od Allaha da će mu oprostiti grijehe.” (Biljež‍i Ebu Davud u Sunenu, sahih li gajrihi. Vidjeti: Sahihut-tergib vet-terhib, 1/95)

Od Ebu Abdullaha el-Eš‘arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio čovjeka koji ne upotpunjava rukū’ i brzo obavlja sedždu, kao da kljuca, pa je rekao: ‘Kada bi ovaj umro u ovakvom stanju, ne bi umro u Muhammedovoj vjeri.’” (Biljež‍i ga Et-Taberani u El-Kebiru, Ebu Ja’la, i Ibn Huzejme u Sahihu, sa dobrim senedom.
Vidjeti: Sahihut-tergib vet-terhib, 1/127.)

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Namaz ima tri trećine: čistoća je trećina, ruku’ je trećina i sedžda je trećina; pa ko ih obavi dajući im njihovo pravo, bit će mu primljen namaz, a sa njim i ostala djela, a kome ne bude primljen namaz, neće mu biti primljena ni ostala djela.” (Biljež‍i ga El-Bezzar sa dobrim senedom.
Vidjeti: Sahihut-tergib vet-terhib, 1/129)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Prvo za šta će čovjek polagati račun na Sudnjem danu jeste namaz, pa ako mu namaz bude dobar, uspio je i spasio se, a ako mu namaz ne bude dobar, propao je. Ako mu farzovi budu krnjavi, Allah će reći: ‘Pogledajte da li Moj rob ima nafila kojima bi upotpunio krnjavost u farzovima.’” (Bilje‍že ga Et-Tirmizi i drugi, ka‍že šejh Albani: “Sahih li gajrihi.” Vidjeti: Sahihut-tergib vet-terhib, 1/130)

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio nam je podne-namaz, pa kada je predao selam, pozvao je čovjeka iz zadnjeg saffa i rekao: ‘O čovječe, zar se ne bojiš Allaha? Zar ne vidiš kako klanjaš? Kada klanjate, vi doista razgovarate sa svojim Gospodarom, pa obratite pažnju kako to radite.

Vi mislite da vas ne vidim, ali ja, tako mi Allaha, vidim iza sebe kao što vidim ispred sebe.’” Biljež‍i ga Ibn Huzejma u svom Sahihu sa dobrim senedom.

Vidjeti: Sahihu Ibni Huzejme, 1/241, tahkik: Muhammed Mustafa el-Eazami)

Učimo o Islamu
Back to top button