Sve je veći broj evropskih zemalja koje usvajaju zakone kojima se zabranjuje nošenje nikaba i koje izriču novčane kazne za ponašanje suprotno tim zakonima. Interesantno je da u zemljama koje su usvojile zakone o zabrani nošenja nikaba, uopće nema toliko žena koje nose nikab.
Priča je počela prije osam godina u Francuskoj, a sada je aktuelna u Danskoj gdje je nedavno stupio na snagu zakon o zabrani nošenja nikaba na javnim mjestima.
Povećanjem broja zemalja u kojima je na javnom mjestu zabranjeno nositi nikab, sve više se proširuje krug ograničenja za muslimanke pod nikabom, a samim tim i sve manje prostora za borbu za nošenje nikaba.
Danska je i prije poduzimala određene mjere po ovom pitanju, kao i Francuska Austrija i Belgija, a donekle i Holandija i Bugarska, pozivajući se na očuvanje sigurnosti i evropskih vrijednosti.
U tim zakonima ne postoji riječ ‘nikab’. U zakonu piše da se zabranjuje odjeća koja djelimično ili u potpunosti prekriva lice na javnim mjestima, kao što su ulice, parkovi, željezničke stanice, prodavnice i slično, bilo da je to nikab, burka ili maske s likovima životinja. Negdje se zabranjuje i stavljanje bilo kakvih vjerskih simbola za vrijeme boravka u školi, a to se odnosi i na nikab.
Mjesto dešavanja
Zabrana nošenja nikaba u Danskoj nije došla preko noći. Narodni danski pokret (NDP) već godinama nastoji zabraniti nošenje nikaba, a to je uvreda za žene koje ga nose, što je nespojivo s danskim identitetom i evropskim vrijednostima.
Kao rezultat konsenzusa vladajuće koalicije, danski parlament je 31. maja usvojio zakon o zabrani nošenja nikaba na javnom mjestu. Za usvajanje je glasalo 74 poslanika, a 30 ih je bilo protiv.
U zakonu stoji da će „svaka osoba koja nosi odjeću koja prekriva lice na javnom mjestu platiti novčanu kaznu zbog takvog postupka“. Novčana kazna iznosi 1.000 kruna (160 dolara), a za četvrti i svaki sljedeći prekršaj, kazna se povećava za deset puta veći iznos.
Ne postoje zvanične informacije o broju žena koje nose nikab u Danskoj. Ministar pravde Soren Pape Poulsen rekao je kako misli da ih nema puno, ali ako ih ima, onda trebaju platiti novčanu kaznu jer se to kosi s vrijednostima danskog društva.
U saopštenju Amnesty Internationala stoji: “Određena ograničenja u nošenju nikaba su legitimna zbog razloga javne sigurnosti. Međutim, ova zabrana nije neophodna i nije uravnotežena i krši prava na slobodu izražavanja i vjeroispovijesti.“
U Danskoj je planiran protest 1. augusta, gdje će se i nemuslimanke pridružiti protestima, a većina njih planira da nosi burku taj dan.
Od Francuske je sve počelo
Zabrana nikaba i burke počela je na javnim mjestima u Evropi iz Francuske, koja je usvojila zakon u oktobru 2010, a koji je stupio na snagu 11. aprila 2011. godine.
Zakon izriče kaznu od 150 eura za svaku osobu koja prekrije lice ili dio njega na javnim mjestima poput ulica, parkova, željezničkih stanica i prodavnica.
Muslimanska manjina u Francuskoj (pet miliona muslimana), smatra se najvećom muslimanskom manjinom u Zapadna Evropi. Vjeruje se da manje od 2.000 muslimanki nosi nikab.
Belgija
Belgija, gdje muslimani čine oko 4,5 posto stanovništva, pratila je Francusku, a njen zakon o zabrani nošenja nikaba stupio je na snagu 23. jula 2011. godine, nakon jednoglasnog usvajanja od strane parlamenta, izuzev jednog glasa protiv i dva suzdržana.
Zakonom je izrečena kazna od 137,5 eura, uz kaznu zatvora od sedam dana. Ovo je bila dopuna propisa lokalnih belgijskih vlasti iz 2008. godine kojima je na javnom mjestu zabranjeno prekrivanje lica.
Austrija
Iako je pojava žena pod nikabom u Austriji rijetka, ova zemlja se, također, željela pridružiti zabrani prekrivanja lica na javnom mjestu.
Prema zakonu koji je usvojen 1. oktobra 2017. godine, žene koje budu uhvaćene da prekrivaju lice, bit će kažnjene novčanom kaznom od 150 eura.
Muslimani u Austriji upozoravaju da zabranja nošenja nikaba može dovesti do otuđivanja, a ne željenog cilja integracije.
Carla Amina Baghajati, koja je na čelu ženskog odjela zajednice muslimana u Austriji, rekla je kako muslimanke iz ovog kluba nemaju simpatije prema nikabu, ali se i dalje protive zabrani njegovog nošenja.
Holandija
Krajem juna je Holandski senat izglasao zabranu prekrivanja lica na javnom mjestu, kao rezultat dugogodišnje rasprave na ovu temu.
Zakon nameće kazne u visini od 400 eura za nepridržavanje. Procjenjuje se da u Holandiji živi nekoliko desetina žena koje nose nikab, a prema podacima vlade, taj broj ne prelazi 100 žena.
Ubrzo nakon Holandije, Bugarska je donijela sličan zakon 2016. godine, a kazna za nepridržavanje je čak 750 eura, dakle, mnogo veća nego u ostalim zemljama.
Njemačka
U Njemačkoj je 28. aprila 2017. godine usvojen nacrt zakona o zabrani nošenja nikaba ženama koje su zaposlene u Vladi, kao rezultat zabrinutosti zbog integracije nekoliko miliona imigranata, većinom muslimana.
Zakon kaže da uposlenice u Vladi, sudinice i vojna lica, dok su na dužnosti, moraju imati otkriveno lice, ali ne zabranjuje nošenje nikaba na javnim mjestima.
Za one koje nisu zaposlene u javnim institucijama, ukoliko bude potrebno, vlasti mogu, ukoliko je neophodno, zahtijevati skidanje burke ili nikaba radi identifikacije.
U zakonu su navedeni izuzeci, kao što je, naprimjer, rizik od zaraze i slično tome.
