Brojni ajeti i hadisi ukazuju na to da su Džennet i Džehennem već stvoreni. Svevišnji Allah obavijestio nas je da je Svojim nepokornim robovima pripremio Vatru: “I čuvajte se Vatre za nevjernike pripremljene!” (Alu Imran, 131), a onima koji Njegovu naklonost steknu pripremio je Džennet: “I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje” (Alu Imran, 133). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisujući stanje u kaburu, navodi kako će se prema vjerniku otvoriti džennetska vrata i do njega će dopirati džennetski dašak i miris, dok će se prema nevjerniku otvoriti džehennemska vrata i do njega će dopirati džehennemska vrelina i zapah. (Ahmed, br. 18534)
Kur’anski i hadiski tekstovi upućuju na to da je Džennet iznad sedmog neba, ispod Prijestolja Gospodara Veličanstvenog. Kazujući o Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, Miradžu, uzdizanju u nebeske sfere i viđenju Džibrila, Svevišnji Allah kaže: “On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul-muntehaa, kod kojeg je džennetsko prebivalište” (En-Nedžm, 13–15). Ajet ukazuje na to da je Džennet kod Sidretul-muntehaa, tj. iznad sedmog neba, a to potvrđuju i riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada Allaha molite – tražite Firdevs, to je najbolji i najviši dio Dženneta, iznad njega je Prijestolje Milostivog, a iz njega izviru džennetske rijeke.” (Buhari, br. 7423)
Što se Džehennema tiče, tekstovi objave nisu eksplicitno odredili gdje se nalazi i stoga su islamski učenjaci o tome iznijeli različita mišljenja. Većina njih smatra da se nalazi ispod sedme zemlje, neki su kazali da je, kao i Džennet, na nebu, a neki su ostali suzdržani po ovom pitanju, s obzirom na to da nema jasnog i kategoričnog dokaza koji bi to objasnio.
Abdullah b. Selam, radijallahu anhu, rekao je: “Džennet je na nebesima, a Vatra je u zemlji.” (Hakim, br. 8698, predaja je vjerodostojna po ocjeni Hakima i Zehebija.)
Ibn Mesud, radijallahu anhu, rekao je: “Džennet je na sedmom, najvišem nebu, a Vatra je u sedmoj, najnižoj zemlji”, a onda je proučio: “Uistinu! Knjiga čestitih je u Illijjunu” (El-Mutaffifin, 18); “Uistinu! Knjiga grješnika je u Sidždžinu” (El-Mutaffifin, 7). (Bejheki, El-Ba’su ven-nušur, br. 455, sa slabim lancem prenosilaca, str. 265)
Nakon što je naveo ovu predaju, Bejheki kaže da drugi hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisuje stanje vjernika i nevjernika u kaburu potvrđuje značenje ove predaje. U tom hadisu navodi se da će nevjerniku biti kazano: “Upišite knjigu njegovu u Sidždžinu, u najnižoj zemlji”, te da se njegovoj duši kapije nebeske neće otvoriti i da će biti bačena na Zemlju. (Ahmed, br. 18534)
U tom značenju su i ajeti u kojima se kazuje o kaburskoj patnji: “Oni će se ujutro i navečer u Vatri pržiti” (El-Mu’min, 46), i ajeti koji kazuju o tome da se dušama nevjernika nebeske kapije neće otvoriti: “Onima koji dokaze Naše budu poricali i prema njima se budu oholo odnosili – kapije nebeske neće se otvoriti” (El-A’raf, 40). S obzirom na to da se nevjernici izlažu džehennemskoj vatri, a njihove duše ne uzdižu se ka nebu, nego ostaju na Zemlji jer im se nebeske kapije neće otvoriti, može se zaključiti da je Vatra pod zemljom.
O značenju kur’anskog ajeta: “I kada se mora vatrom napune…” kazano je da će se mora na Sudnjem danu jedno u drugo saliti i postati jedno more, potom će se vatrom napuniti, a nebeska tijela, Sunce i Mjesec će se s njim sjediniti i Džehennem će se raširiti… (Ibn Redžeb, Et-Tahvif minen-nar, str. 47)
U komentaru ajeta: “Na Dan kada Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom, a i nebesa, i kad svi izađu pred Allaha Jedinoga i Svemoćnoga” (Ibrahim, 48), kazano je: “Nebesa će se zamijeniti i postat će dženneti, a Zemlja će se zamijeniti pa će na mjestu mora biti Vatra.” (Ibn Redžeb, Tefsir, 2/538)
Na Sudnjem danu Džehennem će biti doveden na mjestu gdje će ljudi biti sabrani radi polaganja računa. Na to ukazuju Allahove riječi: “Tog dana će Džehennen biti doveden…” (El-Fedžr, 23), kao i riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Tog dana će Džehennem biti dovučen, na njemu je sedamdeset hiljada uzdi, na svakoj uzdi je sedamdeset hiljada meleka koji je vuku” (Muslim, br. 5076). Ovi tekstovi ukazuju na to da će Džehennem biti premješten sa jednog mjesta na drugo i da će biti ogroman.
Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Džehennem okružuje dunjaluk, a Džennet je iza njega, zbog toga je most (sirat) iznad Džehennema put ka Džennetu” (Ibn Redžeb o ovoj predaji kaže da je čudna i nepoznata – garibun munker. Et-Tahvif minen-nar, str. 48.)
Učenjaci koji smatraju da je Džehennem na nebu argumentiraju svoj stav predajom u kojoj se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisujući Miradž i putovanje na nebo rekao: “I otvorile su nam se nebeske kapije i vidio sam Džennet i Vatru!” (Ahmed, br. 23332. Hadis je hasen.). U drugoj predaji koju prenosi Huzejfa, radijallahu anhu, navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “U noći kada sam prenesen, na nebu sam vidio Džennet i Vatru, te sam proučio ajet: ‘A na nebu je opskrba vaša i ono što vam se obećava’ (Ez-Zarijat, 22) a kao da ga nikada ranije nisam čitao.” (Ibn Redžeb, Tefsir, 2/540)
Ove i slične predaje nisu dokaz da je Džehennem na nebesima, jer moguće je da nešto na Zemlji bude prikazano onom ko je na nebu, kao što umrli u svom kaburu vidi Džennet i Džehennem, a Džennet je iznad sedmog neba i kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio Džennet i Džehennem dok je sa ashabima klanjao namaz prilikom pomračenja Sunca. Ako predaju od Huzejfe prihvatimo za vjerodostojnu, ona samo potvrđuje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio Džennet i Vatru dok je bio na nebesima a to znači da je nebo prostor gdje se viđenje desilo, a ne prostor gdje se nalazi viđeno.
Ukratko: Džennet je iznad sedmog neba, ispod Prijestolja Svevišnjeg Allaha. Prema nekim učenjacima, Džehennem je također na nebu, dok većina učenjaka smatra da je ispod sedme zemlje. Ako bismo preferirali ovaj stav, evidentno je da će se Džehennem na Sudnjem danu jako povećati, a Allah će ga postaviti gdje On hoće. Obuhvatnije i sigurnije je da o mjestu gdje se Džehennem nalazi ne govorimo i ostanemo suzdržani, jer ne postoje jasni i vjerodostojni argumenti na osnovu kojih bismo o tom gajbu mogli govoriti. Ahmed Dehlevi konstatuje i kaže: “Nema vjerodostojnog teksta koji bi potvrdio mjesto gdje se nalazi Džehennem, naprotiv on je tamo gdje Allah hoće, a mi ne možemo obuhvatiti Allahova stvorenja i Njegove svjetove.” (El-Mevsuatul-akadijje, 5/159)
Svevišnji Allah najbolje zna!
