Različite & Teme

Sabur i njegova suština

Sabur je jedan od najvažnijih i najobavezujućih islamskih moralnih principa. Allah, dželle šenuhu, ga je učinio neiscrpnom dobrotom. Njegovo mjesto u imanu je kao mjesto glave u odnosu na tijelo. On je jedna od mučnijih i najtežih stvari za čovjeka. Saburili su samo oni o kojima se Allah, dželle šenuhu, brine i kojima je On ukazao svoju milost

Šta je sabur? U jezičkom smislu sabur znači: suzdržavanje i odustajanje. U vjerskoj terminologiji on znači: obuzdavanje duše od uznemirenosti i srdžbe, jezika od žaljena i tjelesnih organa od činjenja nereda (Ibadatu-l-kalbije, Muhammed ibn Akil Eš-Šerif, str.173).

Ajeti o saburu:

1. Kaže Allah, dželle šanuhu: ”I lijepo obećanje Gospodara tvoga sinovima Israilovim bilo je ispunjeno – zato što su trpili.” (Al-A’raf, 137.).

2. Kaže Allah, dželle šanuhu: ”Samo oni koji budu strpljivi biće, bez računa nagrađeni.” (Ez-Zumer, 10.). Allah, dželle šanuhu, nas obavještava kolika je nagrada za sabur. Poznato je kakvo će stanje biti na Sudnjem danu, svi će biti izbezumljeni i bojat će se polaganja računa. Tada, kada će se gledati i vagati trun zla i trun dobra, vjernici će biti nagrađeni bez računa. Bez računa, kako to mufesiri tumače, znači: ”bez granice, bez broja i bez količine.” Dakle, neće im se ni mjeriti ni vagati. (pogledaj Tefsir ibnu-Kesir, str. 1183 i Tefsirus-sadi, str.787.) Naš narod kaže: Strpljen – spašen.

3. Kaže Allah, dželle šanuhu: ”Tražite sebi pomoći u strpljivosti i obavljanju namaza! Allah, je doista sa izdržljivim.” (El-Bekare, 45.).

4. Kaže Allah, dželle šanuhu: ”I budite izdržljivi (saburli), jer Allah, dželle šanuhu, je zaista, na strani izdržljivih (strpljivih).” Svi ljudi traže pomoć. Međutim, ne slijedeći Allahovu, dželle šanuhu, uputu tu pomoć ne mogu da nađu. Uvjek su nezadovoljni i uvijek im nešto smeta. Stalno ih spopadaju nemiri, a to je zbog toga što se nisu okitili saburom. Allah, dželle šanuhu, kaže da je On sa strpljivima, što znači da ih On potpomaže, podupire i štiti.

5. Kaže Allah, dželle šanuhu: ”One koji su trpljeli Mi ćemo sigurno nagraditi mnogostrukom nagradom za ono što su činili.” (En-Nahl, 96.). Ovaj ajet ima isto značenje kao i prvi ajet koji smo naveli iz sure Zumer, jer i u ovom ajetu Allah, dželle šanuhu, naglašava da će nagraditi strpljive bez granice.

6. Kaže Allah, dželle šanuhu: ”O vjernici budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite.” (Ali-’Imran, 200.). Iz ajeta se da primjetiti da su dva preduvjeta za uspjeh: strpljivost i bogobojaznost.

7. Zatim kaže Allah, dželle šanuhu: ”A Allah voli izdrljžive.” (Ali-’Imran, 146.).

Hadisi o saburu:

1. Suhejb ibn Sinan, radijallahu anhu, pripovjeda da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Čudan li je primjer vernika! U svakoj situaciji on dobija, ako ga zadesi kakvo dobro, on zahvaljuje Allahu, dželle šanuhu, što mu donosi korist, a ako ga, pak, pogodi kakvo zlo i šteta, on se strpi i postojano se drži, pa mu i to donosi nagradu od Allaha, dželle šanuhu.” (Muslim)

2. Ebu-Malik el-Haris el-Eš’arij, radijallahu anhu, pripovjeda da ja Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: ”Čistota (tjelesna i moralna) je polovica imana, zahvala Allahu (el-hamdulillahi) puni vjerniku vagu dobrih djela, veličanje Allaha (subhanallahi) puni sve između nebesa i zemlje, namaz je svjetlo, sadaka je dokaz (vjere), sabur je sjaj, a Kur’an je dokaz za tebe ili protiv tebe. Svaki čovjek kada osvane, svoju dušu prodaje, pa je otkupi (od kazne) ili je upropasti!” (Muslim)

3. Ebu-Se’id El-Hudrij, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ko god se puno suzdrži i trpi, Allah, dželle šanuhu, će mu pomoći da bude strpljiv. Nije nikome dat bolji i značajniji dar od sabura.” (Muttefekun ‘alejhi)

4. Od Mahmuda ibn-Lubejda se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Kada Allah, dželle šanuhu, zavoli jedan narod stavi ga na kušnju, pa ako se strpi ima strpljivost, a ako se uznemiri ima uznemirenost.” (Hadis je zabilježio Munziri u ”Et-Tergibu vet-terhibu”, 4./283., i Ahmed, a prenosioci su mu pouzdani.)

5. Od ‘Aiše, radijallahu anha, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Nema nesreće koja pogodi vjernika, čak ni kada ga trn ubode, a da mu Allah zbog nje ne oprosti neki grijeh.” (Buharija i Muslim)

Vrste sabura:

Tri su vrste sabura:

1. Strpljivost u izvršavanju Allahovih zapovjedi i činjenju dobrih djela,
2. Strpljivost prema zabranama i grijesima (biti ustajan u ne činjenju grijeha),
3. Strpljivost naspram odredbe i sudbine.

U drugom pogledu strpljivost može biti:

1. Obavezna (vadžib) strpljivost: To je ona strpljivost u pridržavanju zapovjedi i činjenju dobrih djela, izbjegavnjuonoga što je zabranjeno i podnošenju onog što je sudbinom određeno.

2. Pohvalna (mendub) strpljivost: To je strpljivost u izbjegavanju onga što je pokuđeno i činjenju onoga što je pohvalno.

3. Zabranjena (mahzur) strpljivost: Zabranjena strpljivost je npr. trpiti glad ili žeđ do smrti i sl..

4. Dozvoljena (mubah) strpljivost: To je ustrajnost u činjenju ili ne činjenju onih djela koja je podjednako i činiti i ne činiti. (Bistro more pobožnosti i suptilnosti)

Neke napomene:

Žaljenje i jadanje Allahu, dželle šanuhu, ne poništava sabur. Allah, dželle šanuhu, je za Ejuba, ‘alejhiselam, rekao: ”Mi smo znali da je on izdržljiv; divan li je on rob…” (Sad, 44.). I pored toga što je Ejub, ‘alejhisselam, rekao: ”Mene je snašla….” (El-Enbija, 83.). («Šerhu sahihi muslim», 3./7.). Jakub, ‘alejhisselam, je isto rekao: ”Ja tugu svoju i jad svoj Allahu iznosim.” (Jusuf, 86.). Ovo su neki od dokaza da iznošenje jada Allahu, dželle šanuhu, ne poništava sabur.

Strpljivost u izvršavanju Allahovih, dželle šanuhu, zapovjedi i činjenju dobrih djela je najuzvišenija vrsta sabura, i ta vrsta sabura ima tri stanja: Prvo: Strpljivost prije izršavanja dobrog djela i Allahove zapovjedi. Ovo se odnosi na ispravnost nijeta i iskrenost. Drugo: Strpljivost za vrijeme izvršavanja obaveza da nebi postao nemaran prema Allahu, dželle šanuhu, dok je čini i da ne postane lijen pa ne izrši sve njene adabe i sunnete. Treće: Strpljivost poslije izvršenja obaveze kako nebi svoju obavezu i dobro djelo ništavnim učinio.

Kada čovjeka zadesi nedaća, neka se strpi odmah u prvom u prvom naletu. Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ”Zaista je sabur kod prvog udarca.” Ove riječi je izgovorio kada mu je jedna žena, plačući na kaburu, rekla: ”Tebe ne zanima moja nesreća”. Kada je čula da je to bio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otišla mu je i rekla: ”Nisam znala da si to bio ti”. ”Sabur je kod prvog udarca” – poduči je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Kaže Allah (s.w.t):” O vjernici, budite strpljivi, budite izdržljivi,budite spremni i budni za borbu..” ( Ali-Imran,200)

Mi ćemo vas svakako dovoditi u iskušenje, malo strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine. A ti obraduj strpljive.” (El-Bekare,155)

“Samo oni koji budu strpljivi, bit će bez računa nagrađeni.” (Ez-Zumer,10)

“Tražite sebi pomoći u strpljivosti i obavljanju namaza! Allah je doista na strani strpljivih.” (El-Bekare, 153)

“Mi ćemo vas provjeravati, sve dok ne ukažemo na borce i strpljive među vama.” (Muhammed,31)

Još je mnogo drugih ajeta koji govore o potrebi sabura i o njegovoj važnosti.

Ebu Se’id el-Hudri (r.a.), prenosi da je jedna grupa ensarija, tražila od Allahovog Poslanika (salallahu ‘alejhi we selleme), razne stvari, pa im je on dao, zatim su ponovo tražili, a on im opet dao što su tražili, dok im nije sve podijelio što je imao, a zatim je rekao:-“Sve što budem imao od dobra, ja ću vam podijeliti i ništa od vas neću sakriti, ali ko traži i želi čednost, Allah će mu je podariti; a ko traži i želi neovisnost, Allah će ga učiniti ne ovisnim(bogatim). Ko god se puno suzdržava i trpi, Allah će mu pomoći da bude strpljiv, nije nikome dat bolji i značajniji dar od sabura.” (Muttefekun alejhi)

Sabur i njegova suština
Sabur i njegova suština

Ebu Malik el-Haris el-Eš’ari, pripovijeda da je Allahov Poslanik (salallahu ‘alejhi we selleme), rekao:”Čistota (tjelesna i moralna) je polovica imana, zahvala Allahu (el-hamdu li illahi)- puni vjerniku mjerilo njegovih djela, veličanje Allaha (subhanellahi)- puni sve između nebesa i Zemlje, namaz je nur (svjetlost), sadaka je dokaz(vjere), sabur je sjaj,a Kur’an je dokaz za tebe, ili protiv tebe. Svaki čovjek, kada osvane svoju dušu prodaje, pa je otkupi(od kazne) ili je upropasti.” (Muslim)

‘Ata ibn Rebiah (r.a.), pripovijeda da mu je Ibn ‘Abbas(r.a.) rekao:”Hoćeš li da ti pokažem ženu koja će ući u Džennet?” A on mu na to odgovori:”Svakako.” Ibnu ‘Abbas reče:”Vidiš li onu crnkinju tamo;došla je Allahovom Poslaniku (salallahu ‘alejhi we selleme), i rekla:”-Ja ponekad dobijem padavicu (epilepsiju), pa se bojim da se nesvjesno ne otkrijem (svoja stidna mjesta) pred svijetom, pa te molim da uputiš dovu Allahu (s.w.t) da me izliječi. On joj na to odgovori:”Ako hoćeš strpi se na toj bolesti, dobit ćeš Džennet, a ako hoćeš, ja ću dovu uputiti Allahu (dž.š) da ozdraviš?” -Strpit ću se, odgovori ona, samo zamoli Alaha(dž.š.) da se ne otkrivam prilikom napada”, što Allahov Poslanik (salallahu ‘alejhi we selleme), i učini. (Muttefekun alejhi)

Enes(r.a.) prenosi od Allahova Poslanika (salallahu ‘alejhi we selleme), da je Allah (dž.š.)rekao:”Ukoliko Ja nekog od Svojih robova iskušam oduzimanjem njegovog vida, pa se strpi (i ne rekne radi toga ništa loše), to ću mu nadoknaditi Džennetom.” (Buhari)

Abdullah ibn Mes’ud (r.a.)pripovijeda:” Kao da sada gledam Allahovog Poslanika (salallahu ‘alejhi we selleme), kako priča o jednom od Allahovih poslanika (salawatullahi ‘alejhi) kako ga je njegov narod toliko pretukao da mu je potekla krv niz lice, a on brišući krv sa sebe, samo rekao:”-Allahu dragi, Ti oprosti narodu mome, jer oni zaista ne znaju.” (Muttefekun alejhi)

Ebu Se’id i Ebu Hurejre (r.a.), prenose da je Allahov Poslanik (salallahu ‘alejhi we selleme), rekao:”Muslimana (vjernika) ne pogodi nikakva nedaća ili bolest, niti tuga ili žalost, niti bilo kakva nezgoda, čak ni obični ubod trna,a da mu zbog toga Allah (Dž.š.) ne oprosti dio njegovih grijeha.” (Muttefekun alejhi)

Ebu Hurejre (r.a.) prenosi da je Allahov Poslanik, (salallahu ‘alejhi we selleme), rekao:”Kome Allah (dž.š.) želi dobrom stavi ga na kušnju (belaj).” Buhari

Ebu Hurejre (R.a.), prenosi da je Allahov Poslanik (salallahu ‘alejhi we selleme), rekao:”Mu’mina i mu’minku ne prestaju pogađati razne nedaće u njima samima, ili njihovoj djeci i imetku, sve dok im se ne izbrišu svi njihovi grijesi, tako da se susretnu sa Allahom (s.w.t) bez ijednog grijeha.” (Tirmizi,hasen, sahih)

Mu’az ibn Enes (r.a.), prenosi da je Allahov Poslanik (salallahu ‘alejhi we selleme), rekao:” Ko savlada svoju srdžbu i onda kada bude u stanju da je ispolji, Allah (s.w.t) će ga pozvati na kijametskom danu, pred cijelim svijetom da sebi izabere koju god hoće od džennetskih hurija.”

Ebu Hurejre (r.a.) priča da je jedan čovjek došao Allahovom Poslaniku (salallahu ‘alejhi we selleme),i rekao:-“Posavjetuj me, preporuči mi nešto!” Na to mu on reče:”Nemoj se srditi!” Čovjek nekoliko puta ponovi isto pitanje, i svaki put mu je Alejhisselam odgovorio:”Nemoj se srditi” (Buhari)

Učimo o Islamu
Back to top button