Sura & Zikrovi

Zbirka dova i zikrova (1.dio)

Zbirka dova i zikrova Spominjanje Allaha dž.š

Traženje oprosta je lijek za tugu, brige, nedaće i nesreće.

Istigfār (traženje oprosta za grijehe) je zasigurno djelotvoran lijek za grijehe, neimaštinu, sušu, a i za razne bolesti. Zato nam je Allahov Poslanik, a.s., naredio da u svim prilikama izgovaramo: “Estagfirullah”. Govorio je, a.s.: „O ljudi, tražite od Allaha oprosta i pokajte Mu se (tewbu činite). Ja oprost u svakom danu zatražim i po 100 puta.“ (Muslim). Znajmo da su to riječi zbog kojih kiša pada i odlazi siromaštvo a za to postoji puno dokaza pa pročitajte par korisnih ajeta, hadisa i savjeta.

Hasan el-Basriju dolazio je čovjek i tužio se da kiša nije dugo pala, pa mu Hasan reče: „Traži oprosta za grijehe.“ Dolazi mu drugi i tuži se na neimaštinu, a Hasan mu reče: „Traži oprosta za grijehe.“ Dolazi mu treći i tuži se da mu je žena nerotkinja, a
Hasan mu reče: „Traži oprosta za grijehe.“ Dolazi mu četvrti i tuži se da mu zemlja ništa ne rađa, a Hasan mu reče: „Traži oprosta za grijehe.“ Prisutni u čudu rekoše: „Kako si ti Hasane čudan! Zar svakome ko ti se na nešto potuži ti samo kažeš: ‘Traži oprosta za grijehe?‘…“
A Hasan im na to reče: „Zar nikada niste čitali Allahove ajete: „…i (Nuh je) govorio: ‘Tražite od Gospodara svoga oprost (estagfirullah) jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i daće vam bašće, i rijeke će vam dati.“ (Nuh, 10-12)
Ako želimo biti srećni i zadovoljni, izgovarajmo često: estagfirullah (tražim oprost od Allaha), jer Allah, dž.š., kaže: „… od Gospodara svoga oprosta tražite i pokajte se, On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite…“ (Hud, 3)

Ako želimo da se sačuvamo od nesreća i katastrofa, izgovarajmo često: estagfirullah (tražim oprost od Allaha), jer Uzvišeni Allah u Časnome Kur’anu kaže: „Allah ih nije kaznio, jer si ti među njima bio; i Allah ih neće kazniti sve dokle neki od njih mole da im se oprosti.“ (El-Enfal, 3)

Ako želimo oprost za grijehe, uvećanje dobrih djela i povećanje ugleda, izgovarajmo često: estagfirullah (tražim oprost od Allaha), jer Uzvišeni kaže: „… i recite: ‘Oprosti’ – oprostićemo vam grijehe vaše, a onima koji čine dobra djela daćemo i više!“ (El-Bekara, 58)

Ako nas pritisnu brige, tuga i nedaće, izgovarajmo često: estagfirullah (tražim oprost od Allaha), pa će Allahovom milošću i dozvolom istigfār odagnati oblake tuge i od tebe otklonuti svaku brigu!

KUR’ANSKI AJETI KOJI NAS UČE TRAŽENJU OPROSTA I POKAJANJU:

Rabbenā innenā āmennā fa-gfir lenā żunūbenā ve ḱinā ´ażāben-nār.
Gospodaru naš, mi zaista vjerujemo, pa oprosti nam grijehe naše i sačuvaj nas patnje u vatri. (Ali-Imran, 16)

Rabbena fa-gfir lenā żunūbenā ve keffir ´annā sejjiātinā ve teveffenā me´al-ebrār.
Gospodaru naš, oprosti nam grijehe naše i pređi preko ružnih postupaka naših, i učini da poslije smrti budemo sa dobrima. (Al Imran,193)

Rabbenagfir lenā ve li iħvānine-lleżīne sebeḱūnā bil-īmāni ve lā tedž´al fi ḱulūbinā gillen lilleżīne āmenū. Rabbenā inneke reūfur-raĥīm.
Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla, i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima, Gospodaru naš, Ti si, zaista, Dobri i Milostivi. (El-Hašr, 10)

Rabbenā źalemnā enfusenā ve in lem tagfir lenā ve terĥamnā lenekūne-nne minel-ħāsirīn.
Gospodaru naš, mi smo se ogriješili o sebi. I ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, zaista ćemo nastradati. (El-A´rāf, 23)

Rabbi-gfir lī ve li vālidejje ve limen deħale bejtije mu´minen ve lil-mu´minīne vel-mu´mināti, ve lā tezidiź-źālimīne illā tebārā.
Gospodaru moj, oprosti meni i roditeljima mojim, i onome koji kao vjernik u moj dom uđe, i vjernicima i vjernicama, a nevjernicima samo propast povećaj. (Nuh, 28)

Rabbenā ´alejke tevekkelnā ve ilejke enebnā ve ilejkel-maŝīr. Rabbenā lā tedž´alnā fitneten lilleżīne keferū vagfir lenā. Rabbena inneke ente-l-´azīzul-ĥakīm.
Gospodaru naš, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraćamo i Tebi ćemo se vratiti. Ne dopusti, Gospodaru naš, da nas nevjernicima staviš u iskušenje i oprosti nam, Gospodaru naš. Ti si, zaista, Silni i Mudri. (El-Mumtehine, 4-5)

Rabbenagfir lī ve li-vālidejje ve lil-mu´minīne jevme jeḱūmul-ĥisāb.
Gospodaru naš, oprosti meni i roditeljima mojim, i svim vjernicima na Dan kad se bude račun polagao. (Ibrahim, 41)

Uslovljavanje oprosta ili dove riječima: “O Allahu, oprosti mi ako hoćeš” ili “O Allahu, smiluj mi se ako hoćeš” ili “O Allahu, uslišaj mi ako hoćeš” i tome slično, su uzroci neprimanja dove. Onaj koji traži oprost ili čini dovu, mora biti ustrajan u tome, uporan i iskren u svojoj dovi. I mora znati i to da je Allah, dž.š., – Onaj koji dove uslišava i da On voli da Mu se istigfāri i dove upućuju.

NAČINI TRAŽENJA OPROSTA I POKAJANJE ZABILJEŽENIH U HADISIMA:

Estagfirullāh. Oprosti mi Allahu.

Rabbigfir lī, Rabbigfir lī. Gospodaru oprosti mi, Gospodaru oprosti mi. (EbuDavud, Nesai IbnMadždže)

Estagfirullāhe ve etūbu ilejh. Tra#im oprost od Allaha i primi moje pokajanje.(Buharija)

Estagfirullāhe-lleżī lā ilāhe illā-Hū vel-Ȟajjul-ќajjūm ve etūbu ilejh.
Tražim oprost od Tebe Allahu, osim Kojeg drugog boga nema, Živog i Postojanog Održavatelja, i Tebi se kajem. (Ebu Davud, Tirmizi)

Allāhumme Ente Rabbī la ilāhe illa Ente ħalaktenī ve-ene`abduke ve-ene`alā `ahdike ve v´adike meste-t`atu. E’ūżu bike min šerri ma san´atu. Ebu´u leke bi-n´imetike ´alejje ve-ebū´u bi-żenbī, fa-gfir li fe-innehū lā jagfiruż-żunūbe illā Ente.
Allahu moj, Ti si Gospodar moj, nema boga osim Tebe, stvorio Si me i ja sam rob Tvoj, Tebi sam obavezu i obećanje dao u granicama mogućnosti svojih.Tebi se utječem od zla djela koja počinih. Priznajem Tvoje blagodati prema meni, kao što priznajem i grijehe svoje, stoga molim Te oprosti mi, jer grijehe ne oprašta niko osim Tebe. (Buharija)

Allāhumme Ente Rabbī ve ene ´abduke źalemtu nefsī ve´atereftu bi żenbī lā jagfiruż-żunūbe illā Ente fa-gfir lī.
Allahu moj, Ti si moj Gospodar i ja sam rob Tvoj, prema sebi sam nepravdu učinio i priznajem grijeh svoj, samo Ti mozeš grijehe oprostiti, zato mi, molim Te Gospodaru oprosti. (Tirmizi)

Allāhumme innī źalemtu nefsī źulmen kesīren ve lā jagfiruż-żunūbe illā Ente fa-gfir lī magfireten min ´indike ve-rĥamnī inneke Ente-l-gafūrur-raĥīm.
Allahu moj, uistinu sam se mnogo ogriješio prema sebi, a grijehe ne oprašta niko osim Tebe, pa Te molim oprosti mi Svojim oprostom i smiluj mi se. Ti si, Oprostitelj Samilosni. (Buharija i Muslim)

Allāhummagfir lī verĥamnī ve´afinī verzuќnī.
Allahu moj, molim Te oprosti mi, smiluj mi se, zaštiti me i opskrbi me. (Muslim)

Allāhummagfir lī verĥamnī vehdinī ve´afinī verzuќnī.
Allahu moj, molim Te oprosti mi, smiluj mi se, uputi me, zaštiti me i opskrbi me. (Muslim)

Allāhummagfir lī verĥamnī vehdinī vedžburnī ve´afinī verzuќnī verfa´nī.
Allahu moj, molim Te oprosti mi, smiluj mi se, uputi me i učini neovisnim, zaštiti me, opskrbi me i uzdigni me. (Tirmizi)

Allāhummagfir lī żenbī ve vessi’ lī fī dārī ve bārik lī fī rizќī.
Allahu moj, molim Te oprosti mi grijehe moje, učini i prostranom kuću moju (rahatlukom za ukućane i musafire), i učini berićetnom opskrbu moju. (Nesai)

Allāhummagfir lī żenbī kullehū diќќahū ve džillehū ve evvelehū ve āħirehū ve´alā nijjetehū ve sirrehū.
Allahu moj, molim Te oprosti mi svaki moj grijeh, mali i veliki, prošli i budući, javni i tajni (Muslim)

Rabbigfir lī ve-tub´alejje inneke Ente-ttevābur-raĥīm.
Gospodaru moj, molim Te oprosti mi i primi pokajanje moje, jer Ti si zaista Onaj koji pokajanje prima i Koji je Milostiv. (Ebu Davud)

Rabbigfir lī ve-tub´alejje verĥamnī inneke Ente-ttevābur-raĥīm.
Gospodaru moj, molim Te oprosti mi i primi pokajanje moje, i smiluj mi se, jer Ti si zaista Onaj koji pokajanje prima i Koji je Milostiv. (EbuDavud, Tirmizi, Ibn Madždže)

Allāhummagfir lī mā ќaddemtu ve mā eħħartu ve mā esrertu ve mā e´alentu ve mā esreftu ve mā Ente e´alemu bihī minnī. Ente-l-Muќaddimu ve Ente-l-Mu´eħħiru lā ilāhe illā Ente.
Allahu moj, molim Te oprosti mi moje ranije grijehe i one kasnije, one što počinih potajno i one na javi, one u kojima nisam imao mjere, kao i one o kojima Ti znaš bolje od mene, Ti unapređuješ koga hoćes i Ti unazađuješ koga hoćes. Nema boga osim Tebe. (Muslim)

Allāhummagfir lī ħattīetī ve džehlī ve isrāfī fī emrī ve-mā Ente e´alemu bihī minnī. Allāhummagfir lī džiddī ve hezlī ve ħata´ī ve-´amdī ve kullu żālike ´indī.
Allahu moj, molim Te oprosti mi greške moje, moje neznanje, pretjeranost u postupcima mojim i sve ono što Ti znaš da je kod mene. Allahu moj, molim Te oprosti mi moju neozbiljnost, moju grešku i lošu namjeru, a sve je ovo prisutno kod mene. (Buharija, Muslim)

Subĥāneke allāhumme ve bi-ĥamdike ešhedu en lā ilāhe illʿā Ente estagfiruke ve etūbu ilejk.
Neka si slavljen Allahu i neka Ti je hvala, svjedočim da nema boga osim Tebe. Od Tebe oprost za grijehe tražim i Tebi se kajem. (Tirmizi)

Lā ilāhe illā Ente subĥāneke innī kuntu mineź-źalimīn.
Nema boga osim Tebe, neka Si slavljen Ti, doista sam bio od griješnika. (Tirmizi)

Allāhumme inni e’ūżu bike min-zevāli ni´metike ve teĥavvuli ´āfijetike ve fudžā´eti niќmetike ve džemī´i seħaŧike.
Allahu moj, utječem se Tebi od prestanka Tvojih nimeta (blagodati), od nestanka Tvoga blagoslova (čuvanja), od iznenadne nesreće i svakog Tvoga nezadovoljstva. (Muslim)


Dove na koje se Allah, dž.š., odaziva Svojim robovima

1. Dova vjernika upućena bratu muslimanu u njegovom odsustvu
Od Ebu Derdaa’, r.a., se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Nema tog muslimana koji moli Allaha za svog brata dok je on odsutan a da melek, koji je zadužen za njega, ne uči istu dovu za toga koji moli.” (Muslim)
2. Dova onoga kome je nepravda učinjena
Kada je Allahov poslanik, a.s., odlučio da pošalje Muaza u Jemen, savjetovao ga je riječima: “Čuvaj se dove (kletve) onoga kome je nepravda učinjena, jer zaista između njegove dove i Allaha ne postoji nikakav zastor.” (Buhari)
3. Dova putnika
Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Tri dove se ne odbijaju i tu nema nikakve sumnje: dova onoga kome je nepravda učinjena, dova putnika namjernika i dova roditelja koji moli za svoje dijete.” (Tirmizi)
4. Dova postača dok isčekuje iftar, dova pravednog vladara – imama
Po hadisu koji se prenosi od Ebu Hurejre, r.a., trojici se dova ne odbija: “Postaču dok se iftari, pravednom vladaru i dova onoga kome je nepravda učinjena. Njegovu dovu Allah uzdiže iznad bijelih oblaka, otvara joj nebeska vrata i kaže: ‘Tako mi Moje moći, pomoći ću te, koliko je uskoro!’…” (Tirmizi)
5. Dova poslušnog djeteta
Od Ebu Hurejre, r.a., se bilježi predaja da je Poslanik, a.s., rekao: “Kada čovjek umre prestaju mu se pisati njegova djela osim u tri slučaja: ako iza sebe ostavi trajnu sadaku, znanje koje ljudima koristi i lijepo odgojeno dijete koje moli za svoje roditelje.” (Muslim)
6. Dova onoga koji se našao u nevolji
Shodno kur’anskom ajetu: “A ko je taj Koji se nevoljniku u nevolji odaziva?” (En-Neml, 62)
7. Ko zanoći čist (pod abdestom) spominjajući Allaha, dž.š.
Od Muaza b. Džebela, r.a., se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., kazao: “Nema tog vjernika koji zanoći sa abdestom spominjući Allaha, dž.š., pa se probudi a potom prouči dovu tražeći od Allaha dobro i na dunjaluku i na ahiretu, a da mu ta dova ne bude uslišana.” (Ebu Davud i Ahmed)
8. Dova kojom je molio Junus, a.s.
Od Sa’d b. Ebi Vekasa, r.a., se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Ko prouči dovu koju je Junus, a.s., u utrobi ribe učio: ‘Nema boga osim Tebe, hvaljen neka si Ti, zaista sam ja od onih koji su se prema sebi ogriješili’, dova će mu biti uslišana.” (Tirmizi i drugi)
9. Dova onoga koji se probudi iz sna
Od Ubade b. Samita, r.a., se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Ko se probudi iz sna pa prouči: ‘Nema drugog boga osim Allaha Jednog Jedinoga, Koji nema sudruga, samo Njemu pripada vlast i samo je On dostojan zahvale, On svime upravlja, neka je hvala Allahu, slavljen neka je Allah, Allah je Velik, nema moći niti slave osim kod Allaha’, a zatim kaže: ‘Gospodaru moj, oprosti mi’ ili prouči dovu bit će mu uslišana. Ako potom obavi i namaz bit će mu primljen kod Allaha.” (Buhari i drugi)
10. Dova čestitog djeteta za njegove roditelje
Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., kazao: “Zaista će Allah uzdigniti položaj svoga iskrenog roba u Džennetu, a on će kazati: ‘Gospodaru moj odakle meni ovoliko dobrih djela?’ Bit će mu odogovoreno: ‘Ovo je rezultat dove i moljenja za oprost tvoje djece’…” (Ahmed, a Ibn Kesir ga smatra sahihom)
11. Dova hadžije i onog koji obavlja umru, kao i dova onog koji se bori na Allahovom putu
Ibn Omer, r.a., bilježi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Borac na Allahovom putu, hadžija i onaj koji umru obavi, žudeći za svojim Gospodarom, njihove dove su uslišane a ono što zatraže bit će im dato.” (Ibn Madždže, a Albani ga smatra hasenom)
12. Dova onoga koji mnogo spominje Allaha
Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Trojici se ne odbija dova: Onome koji često spominje Allaha, dova onoga kome je nepravda učinjena i dova pravednog imama – vladara.” (Bejheki i Taberani, Albani ga smatra hasenom)
13. Dova onoga koga je Allah zavolio i kome se smilovo
Od Ebu Hurejre, r.a., se bilježi da je Allahov poslanik, a.s., rekao: “Zaista je Allah rekao: ‘Ko uznemirava Mog evliju (vjernika kojeg Ja zavolim) objavit ću mu rat. Moj rob mi se ne može ničim bolje približiti kao sa farzovima koje sam mu propisao. On mi se tako približava nafilama sve dok ga Ja ne zavolim, a kad ga zavolim postajem njegov sluh kojim sluša, njegov vid kojim gleda, njegova ruka kojom radi i njegova noga kojom hoda. Kada Mi zatraži nešto, Ja mu dam, a ako Me zamoli za zaštitu Ja mu je pružim’…” (Buhari)

Često smo u prilici da nam besplatni advokati naši kažu: “Najbolje je za tebe to i to.“ Ponekad nas naljute, ali najčešće ih poslušamo. Jesmo li kada razmislili šta Allah, dž.š., kaže šta je to za nas najbolje? Pa, poslušaj čovječe šta to Allah kaže!

TEVHID

“A i Ibrahima (smo spasili). ‘Allahu se jedino klanjate’, govorio je on narodu svome ‘i Njega se bojte, to vam je bolje, da znate’…” (El-Ankebut, 16.)

“Kada je Musa rekao narodu svome: ‘O narode moj, prihvativši tele, vi ste samo sebi nepravdu učinili; zato se Stvoritelju svome pokajte i između vas prestupnike smrću kaznite. To je bolje za vas kod Stvoritelja vašeg, On će vam oprostiti! On prima pokajanje i On je Milostiv’…” (El-Bekare, 54.)

“O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svome vjerovanju i o Allahu govorite samo istinu! Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je Allahov poslanik, i Riječ Njegova koju je Merjemi dostavio, i Duh od Njega; zato vjerujte u Allaha i Njegove posalnike i ne govorite: ‘Trojica su!’ Prestanite, bolje vam je! Allah je samo jedan bog, hvaljen neka je On! – zar On da ima dijete?! Njegovo je ono što je na Nebesima i ono što je na Zemlji, i Allah je dovoljan kao zaštitnik.“ (En-Nisa, 171.)

“A da smo Mi njima naredili: ‘Poubijajte se!‘ ili ‘iselite se iz zavičja svog!‘ – malo ko od njih bi to učinio. A kada bi oni onako kako im se savjetuje postupali, bilo bi im bolje i bili bi čvršći u vjeri.“ (En-Nisa, 66.)

“Eto toliko! A ko poštuje Allahove svetinje, uživaće milost Gospodara svoga – a dozvoljena vam je stoka, osim one o kojoj vam je rečeno – pa budite što dalje od kumira poganih i izbjegavajte što više govor neistiniti!“ (El-Hadždž, 30.)

“…i proglas od Allaha i Njegova poslanika ljudima na dan velikog hadždža: ‘Allah i Njegov poslanik ne priznaju mnogobošce. Pa ako se pokajete, to je za vas bolje, a ako se okrenete, znajte da Allahu nećete umaći! A nevjernike obraduj kaznom nesnosnom!‘…“ (Et-Tevbe, 3.)

“O ljudi, Poslanik vam je već donio Istinu od Gospodara vašeg; zato vjerujte – bolje vam je! A ako ne budete vjerovali, – pa, Allahovo je ono što je Nebesima i na Zemlji, i Allah sve zna i Mudar je.“ (En-Nisa, 170.)

“O ljudi, već vam je stigla poruka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima. Reci: ‘Neka se zato Allahovoj blagodati i milosti raduju, to je bolje od onoga što gomilaju’…” (Junus, 57. i 58.)

“Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih; ima ih i pravih vjernika, ali, većinom su nevjernici.” (Al Imran, 110.)

“Većina onih koji te dozivaju ispred soba nije dovoljno pametna. A da su se oni strpjeli dok im ti sam iziđeš, bilo bi im bolje, a Allah prašta i Samilostan je.“ (El-Hudžurat, 4. i 5.)

NAMAZ

“O vjernici, kada se u petak na molitvu pozove, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate!“ (El-Džuma, 9.)

POST

“(Propisuje vam se post) …i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose, otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.“ (El-Bekare, 184.)

UDJELJIVANJE

“Lijepo je kada javno dajete milostinju, ali je za vas bolje da je dajete siromasima kad niko ne vidi, i On će preći preko nekih vaših rđavih postupaka. A Allah dobro zna ono što radite.“ (El-Bekare, 271.)

PORODICA

“A starim ženama koje više ne žude za udajom nije grijeh da odlože ogrtače svoje, ali ne pokazujući ona mjesta na kojima se ukrasi nose; a bolje im je da budu kreposne. Allah sve čuje i zna.“ (En-Nur, 60.)

“A onome među vama koji nije dovoljno imućan da se oženi slobodnom vjernicom – eto mu one u vašem vlasništvu, robinje vaše, vjernice – a Allah najbolje zna kakvo je vjerovanje vaše – ta jedne ste vjere. I ženite se njima, s dopuštenjem vlasnika njihovih, i podajte im vjenčane darove njihove, kako je uobičajeno, kada su čedne i kada javno ne čine blud i kada tajno ne žive s ljubavnicima. A kada one kao udate počine blud, neka se kazne polovinom kazne propisane za slobodne žene. To je za onoga od vas koji se boji bluda; a bolje vam je da se uzdržite! Allah prašta i Samilostan je.“ (En-Nisa, 25.)

MEĐULJUDSKI ODNOSI

“A Medjenu – njegova brata Šuajba (smo poslali). ‘O narode moj‘, govorio je on ‘Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim njega nemate! Dolazi vam jasan dokaz od Gospodara vašeg, zato pravo na litru i kantaru mjerite i ljudima stvari njihove ne zakidajte, i red na Zemlji ne remetite kad je već na njoj uspostavljen red. To je bolje za vas ako vjerujete‘…“ (El-Earaf, 185.)

“O narode moj! Pravo mjerite ne litru i na kantaru i ne zakidajte ljudima stvari njihove i ne činite zlo po Zemlji praveći nered. Bolje vam je ono što Allah ostavlja kao dozvoljeno, ako hoćete da budete vjernici; a ja nisam vaš čuvar.” (Hud, 85. i 86.)

“Među vama je bilo onih koji su iznosili potvoru. Vi ne smatrajte to nekim zlom po vas; ne, to je dobro po vas. Svaki od njih biće kažnjen prema grijehu koji je zaslužio, a onoga od njih koji je to najviše činio čeka patnja velika.” (En-Nur, 11.)

“O vjernici, u tuđe kuće ne ulazite dok dopuštenje ne dobijete i dok ukućane ne pozdravite; to vam je bolje, poučite se!” (En-Nur, 27.)

“…a bolje im je da budu kreposne. Allah sve čuje i zna.“ (En-Nur, 60.)

“Zato podaj bližnjemu pravo njegovo, i siromahu i putniku – namjerniku! To je bolje za one koji nastoje da se Allahu umile; ti će postići šta žele.“ (Er-Rum, 38.)

“…zato se Allaha bojte koliko god možete, i slušajte i pokoravajte se i milostinju udjeljujte – za svoje dobro. A oni koji budu sačuvani gramzljivosti, biće ti koji će uspjeti.“ (Et-Tegabun, 16.)

“A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite.“ (El-Bekare, 280.)

TRUD

“Ako ste se molili da pobijedite, – pa, došla vam je, eto, “pobjeda”! A da se okanite, bolje bi vam bilo! I ako se ponovo vratite, Mi ćemo se ponovo vratiti, i nimalo vam neće koristiti tabor vaš, ma koliko brojan bio, jer je Allah na strani vjernika.“ (El-Enfal, 19.)

“A bolja bi im bila poslušnost i razuman govor! A kada je borba već propisana, bolje bi im bilo da su prema Allahu iskreni.“ (Muhammed, 21.)

“…u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i životima svojim na Allahovu putu se borite – to vam je, da znate, bolje!“ (Es-Saff, 11.)

“Krećite u boj, bili slabi ili snažni, i borite se na Allahovu putu zalažući imetke svoje i živote svoj! To vam je, da znate, bolje!“ (Et-Tevbe, 41.)

BUDUĆI SVIJET

“Sve što vam je dato – samo je uživanje u životu na ovom svijetu. A ono što je u Allaha bolje je i trajnije za one koji vjeruju i u Gospodara svoga se uzdaju.“ (Eš-šura, 36.)

“A Mi smo i prije tebe samo ljude slali, građane kojima smo objave objavljivali. Zar ovi ne putuju po svijetu, pa ne vide kako su skončali oni prije njih – a onaj svijet je doista bolji za one koji se budu Allaha bojali – zar se nećete opametiti?!” (Jusuf, 109.)

”I poslije njih ostala su pokoljenja koja su Knjigu naslijedila i koja su kupila mrvice ovoga prolaznog svijeta, i govorila: ‘Biće nam oprošteno!’ A ako bi im opet dopalo šaka tako nešto, opet bi to činili. Zar od njih nije uzet zavjet u Knjizi – a oni čitaju ono što je u njoj – da će o Allahu samo istinu govoriti. Onaj svijet je bolji za one koji se grijeha klone; opametite se!” (El-Earaf, 169.)

”A onima koji su se Allaha bojali reći će se: ‘Šta je objavljivao Gospodar vaš?’ ‘Dobro’, odgovoriće. Oni koji čine dobra djela imaće još na ovom svijetu lijepu nagradu, a onaj svijet je, sigurno, još bolji. O kako će boravište onih koji su se Allaha bojali divno biti.” (En-Nahl, 30.)

”I ne zamjenjujte obavezu datu Allahu za nešto što malo vrijedi – ono što je u Allaha – za vas je, da znate, bolje!” (En-Nahl, 95.)

”A nagrada na onom svijetu je bolja za one koji vjeruju i koji se grijeha čuvaju.” (Jusuf, 57.)

Dova se upućuje samo Allahu


«Moj Bože, koje podložniji propasti i pogrešci od mene, a ko je dostojniji oprostu i poklonu od Tebe! Ti si me stvorio slabašnim pa ja nisam kadar od sebe štetu odbiti niti sebi korist pribaviti. Moj Bože, tvoje znanje o meni je vječno, Tvojoj odredbi ja ne mogu umaći niti se tvojoj odluci suprotstaviti . Tvojom voljom ja sam Ti pokoran, a od Tebe je pomoć i dar. Ogriješio sam se o Tebe sa Tvojim znanjem; pa argument je Tvoj. Tako Ti obaveze na milost, ulij strah u moje srce – da mi nada bude samo u Tebe i strah samo od Tebe! Moj Bože, koji si najmilostiviji, blagoslovi Muhammeda – posljednjeg vjerovjesnika, a meni i svim vjernicima podari oprost. Dovoljan mi je Allah i divan li je On gospodar.»
« – O Ti koji, kada mu se štogod na čuvanje povjeri, to na najbolji način sačuva i izvrši, ostavljam Ti na čuvanje ono što mi je nepoznato kao i ono što mi je poznato, sve što imam; sačuvaj mi to , o Ti kod koga ulozi ne propadaju!»
« – O Ti koji si zadržao ruku Ibrahimovu kada je htio sina kurban učiniti dok su jedan drugom povjeravali , pa je sin govorio: «Postupi blago oče!», a Ibrahim dodao:»Strpi se na odredbu našeg Gospodara, sine moj!
– O Ti koji si odredio da karavan bude od pomoći Jusufu kada se našao u pustom kraju i na dnu bunara, da bi ga kasnije, nakon ropstva, postavio za upravitelja!
– O Ti koji si čuo šapat Ez Zennunov u trima tminama!
– O Ti koji si Jakubu a.s. vid povratio i tugu njegovu u veselje pretvorio!.
– O Ti koji si se smilovao suzi Davudovoj i koji si odagnao bolest Ejubovu!
– O Ti koji se odazivaš dovi nevoljnika kada Te moli, i koji izbavljaš od nevolje onoga koji Te zamoli i u Tebe nadu gaji!
– O Ti koji si jedini istinski Stvoritelj i Gospodar kome se ibadet čini!
– O Ti koji čuješ molitvu tihu, koji otklanjaš svaku nevolju! Molim Te, blagoslovi Tvoga odabranog vjerovjesnika i roba kojim si zadovoljan, Muhammeda, a.s.,njegovu porodicu i drugove! A mene sačuvaj od svega što me u brigu baca i od mene odagnaj tugu moju, o Najbolji, od koga se svako dobro traži, o Najčasniji u koga se nada gaji, o Najmilostiviji, čija milost se moli, podari mi dobro koje si samo Ti dostojan podariti! O Najmilostiviji!Dovoljan mi je Allah! Divan li je on gospodar!»
„Bože, nemoj me učiniti od onih koji, kada obole, tada se kaju, a čim ozdrave, opet u iskušenje padaju, a kada osiromaše, tužni budu! Bože, podari mi zadovoljstvo onoga koji je Tobom zadovoljan! Čuvaj me u ovom mom životu, a i poslije moje smrti,tako Ti Tvoje milosti o Najmilostiviji!Dovoljan mi je Allah! Divan li je on gospodar!»

Zikr-spominjanje Allaha, dž.š.


„O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite, i ujutro i navečer Ga slavite i veličajte!“(Ahzab,41,42)
Zikr se u Kur’ani kerimu spominje u različitim oblicima na 174 mjesta, a i 83 vjerodostojna hadisa govore o toj temi. To nedvojbeno ukazuje na značaj zikra i važnost u životu svakog vjernika i vjernice.
U 41. ajetu sure El-Ahzab, Uzvišeni nas podstiče da Ga često spominjemo i prisjećamo Ga se, ne ističući ni vrijeme, ni mjesto, ni način, za razliku od drugih oblika robovanja, kao što su namaz, post i hadždž u slučaju kojih su precizirani forma, vrijeme i mjesto.
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, komentarišući ovaj ajet je rekao: „Zaista Allah nije propisao svojim robovima ni jednu obavezu a da joj nije odredio granicu i izuzeo određene kategorije ljudi, u određenim situacijama za njeno izvršenje, osim zikra. Uzvišeni nije zikru odredio granicu niti je ikoga izuzeo od njegovog izvršenja, tako da Allaha treba spominjite stojeći, sjedeći, ležeći, a to znači; noću i danju, na moru i kopnu, kod kuće i na putu, u izobilju i oskudici, u zdravlju i bolesti, tajno i javno, što znači, u svakoj situaciji.
Islamski učenjaci saglasni su u tome da je dozvoljeno spominjanje Allaha, srcem i jezikom, osobi bez abdesta koja je džunub, kao i onima koje su u stanju hajza (menstruacije) i nifasa (poslije poroda) u formi (tesbiha) subhanallah, (tehlila) lailahe illallah, (tamhida) el-hamdulillah, (tekbira) Allahu ekber, donošenju salavata na Vjerovjesnika, upućivanju dove i tome sličnog.
U narednom ajetu ističu se jutro i večer, kao vremena koja su odlikovana nad drugim vremenima, za spominjanje Allaha. To je početak dana i posebno njegov kraj koji su podesni za slavljenje i veličanje Allaha, dž.š.
U drugom ajetu Uzvišeni Allah, takođe veli: „I spominji Gospodara svoga ujutro i navečer u sebi, ponizno i sa strahopoštovanjem i ne podižući jako glas, i ne budi nemaran.“(El-Earaf, 205)

Ajeti o zikru

1.”Sjecajte se vi Mene, i Ja cu se vas sjetiti,i zahvaljujte Mi,i na blagodatima Mojim nezahvalni nemojte biti.” (El-Bekara 152)

2.”U stvaranju nebesa i zemlje i u izmjeni noci i dana su,zaista znamenja za razumom obdarene;za one koji stojeci,sjedeci i lezeci Allah spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmisljaju.” (Ali-Imran 190-1)

3.”Kada oni (Munafici) ustaju da Namaz obave,lijeno se dizu,i samo zato da bi se pred svijetom pokazali,a Allaha gotovo da i ne spomenu.” (En-Nisa 142)

4.”Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome,ne voli On one koji se glasno mole.” (El-Araf 55)

5.”Allah ima najlepsa imena i vi ga prizivajte njima.” (El-Araf 180)

6.”I spominji Gospodara svoga ujutro i navece u sebi,ponizno i sa strahopostovanjem i ne podizuci jako glas,i ne budi nemaran.” (El-Araf 205)

7.”Pravi vjernici su samo oni cija se srca zatresu kada se Allah spomene,a kada im se rijeci Njegove kazuju,vjerovanje im ucvrscuju i samo se na Gospodara svog oslanjaju.” (El-Enfal 2)

8.”Ja sam,uistinu,Allah,drugog boga,osim Mene,nema;zato se samo Meni klanjaj i Namaz obavljaj-da bih ti uvijek na umu bio.” (Ta-Ha 14)

9.”A radosnom vijescu obraduj ponizne,cija srca,kada se Allah spomene,strahopostovanje obuzme.” (El-Haddz 34-35)

10.”Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu,i koji cesto Allaha spominje.” (El-Ahzab 21)

Koristi zikra
– zikrom se odbija i ukroćuje šejtan,
– postiže zadovoljstvo Milostivog,
– odstranjuju brige i žalosti iz srca,
– u srce se nastanjuju radost, sreća i širokogrudnost,
– osnažuje srce i tijelo,
– prosvjetljava lice i srce,
– postiže izobilje u nafaki,
– čisti srce od naslaga duhovne hrđe, odnosno grijeha,
– spašava od Allahove, dž.š., kazne,
– uzrokuje spuštanje Allahovog, dž.š., smiraja, milosti i prisustvo odabranih meleka,
– upošljava jezik i tako eliminiše ogovaranje, prenošenje tuđih riječi, laž i bestidan govor,
– unosi sigurnost u srce mu’mina na dan polaganja računa.
– Zikr će onome koji se sjeća Allaha, dž.š., biti svjetlo na dunjaluku, svjetlo u kaburu i svjetlo koje će mu prethoditi kada bude prelazio sirat ćupriju.
– Zikr omogućuje boravak u džennetskoj bašči još na ovom svijetu, svakom onom ko boravi u skupovima gdje se spominje i veliča Allah, dž.š.
– Skupovi koji se sazivaju radi spominjanja Allaha mjesta su na kojima borave meleki na zemlji.
– Zakiruni (oni koji puno spominju Allaha) bit će predvodnici na Kijametskom danu.
– često spominjanje Allaha daje sigurnost čovjeku da ne padne u vode munafikluka jer se munafici malo sjećaju Allaha.

Savjeti o zikru

1 – Stalno zikr čini u sebi (tajno) i na glas (javno) i ne dozvoli da zaboraviš na Allaha dž.š.
2 – Prisustvuj sijelima na kojima se zikr drži (spominje Allah dž.š.) jer su to džennetske bašte na ovome svijetu.
3 – Nemoj dozvoliti da sjediš na sijelu na kome nećeš spominjati Allaha dž.š. i donositi salavat na Allahovog Poslanika, a.s.
4 – Kada pođeš sa sijela obavezno reci:”Subhanekellahumme, ve bihamdike, ešhedu en lailahe illa ente, estagfiruke ve etubu ilejke,”
5 – Redovno prouči zikr koji se uči poslije namaza (tesbih).
6 – Allahu dž.š. se dovom obraćaj dok si na sedždi, nakon svakog namaza i u zadnjoj trećini noći.
7 – Allaha dž.š. zikr čini na mjestima gdje ga rijetko ko spominje, kao što su čaršije, pijace (prodavnice) i slično.
8 – Allaha dž.š. moli za oprost grijeha i selamet u svojoj vjeri na dunjaluku i ahiretu.
9 – Uvijek najljepše misli o Allahu dž.š. i Njegovoj odredbi i nipošto ne reci: molio sam Allaha dž.š., ali mi nije uslišao dovu, nego stvar prepusti Njemu.
10 – Dovu upućuj Allahu dž.š. iskreno i skrušena srca, a ne dok ti je srce daleko od pomisli na Allaha dž.š.
11 – Uči dove koje su prenesene od Allahovog Poslanika a.s. jer su one najbolje.
12 – Dovu počinji sa zahvalom Allahu dž.š. i sa salavatom na Njegovog Poslanika a.s. i time je i završavaj prije nego što kažeš “amin”.
13 – Dovu upućuj za svoga brata muslimana i tajno da niko ne zna i moli ga da i on tebe spomene u dovi, i nipošto ne proklinji (ne traži loše za) muslimana.
14 – Noću što više dovu uči, a pogotovo pred zoru.
15 – Što češće donosi salavat na Allahovog Poslanika a.s. posebno uoši petka i petkom.

NAČIN NA KOJI JE POSLANIK SLAVIO ALLAHA DŽ.Š.
Abdullah, sin Amrov, Allah bio zadovoljan s njima dvojicom, kazuje: -Gledao sam Allahovog Poslanika, Allah mu se smilovao i mir mu podario, kako prstima desne ruke broji koliko puta izgovori “Subhanallah”

Koristi od zikra – Spominjanja Allaha dž.š.


„O vi koji vjerujete! Allaha često i mnogo spominjite!“ (EL-Ahzab 41)

Zikrullah je sebeb tome da budeš čuvan pri nesrećama.
Zikrullah u lahkoći i ljepoti čini da budeš čuvan u teškoći.
Zikrullah spašava zakira od Allahove dž.š., kazne.
Zikrullah priskrbljava zakiru mir i milost i meleke.
Zikrullah jača srce i tijelo.
Zikrullah osvijetljava lice i srce.
Zikrullah priskrbljava nafaku.
Zikrullah daje zakiru poštovanje, ugled i blještavilo.
Zikrullah priskrbljava zakiru Allahovu dž.š., ljubav.
Zikrullah priskrbljava zakiru svjesnost da je pod stalnom kontrolom Allaha dž.š..
Zikrullah priskrbljava zakiru neprestano pokajanje i vraćanje Allahu dž.š..
Zikrullah čini zakira da je uvjek u blizini Allaha dž.š..
Zikrullah priskrbljava zakiru široku spoznaju svega.
Zikrullah priskrbljava zakiru to da ima veliko strahopoštovanje spram Allaha dž.š..
Zikrullah priskrbljava zakiru to da i na njega Allah dž.š., zikr čini.
Zikrullah daje srcu život poput vode ribi.
Zikrullah je hrana za srce i dušu.
Zikrullah je lijek za bolesti srca.
Zikrullah briše i otklanja grijehe.
Zikrullah otklanja nepoznanstvo između roba i Rabba.
Zikrullah čini Allaha dž.š., zadovoljnim.
Zikrullah tjera šejtana, slabi ga i lomi.
Zikrullah otklanja brigu i tugu sa srca.
Zikrullah u srce unosi radost i veselje.
Zikrullahom se čuvamo od gibeta, nemimeta, laži, ogavnosti…
Medžlisi zikra su medžlisi meleka dok su medžlisi gafleta medžlisi šejtana.
Zakir svojim zikrullahom valja i sebi i drugima za razliku od gafila.
Zikrullah čini Zzakira bezbjednim od stradanja na Sudnjemu danu.
Zikrullah popraćen plačom i samoćom je sebeb tome da Allah dž.š., takvog zakira stavi u hlad Arša onda kada će ostali ljudi biti u najvećim žegama.
Zikrullah je sebeb Allahovom dž.š., davanju.
Zikrullah je najlakši ibadet, pored toga je i najvrijedniji.
Zikrullah je džennetsko sjeme.
Nagrade priređene za zikrullah nisu kao i nagrade priređene za ostala djela.
Neprestani zikrullah nas čini sigurnim od belaja i nesreća koje nastaju onda kada zaboravimo na Allaha dž.š..
Zikr je neprestano uz Allahovog dž.š., roba u svakom halu u kojem se nađe.
Zikrullah je svjetlo za zakira na dunjaluku, i sutra u grobu, i u vrijeme proživljenja, i u toku prelaska Sirat-ćuprije; ništa ne osvjetljava srca i grobove kao zikrullah.
Zikrullah su vrata na koja se ulazi ka Allahu dž.š., pa kome se ona otvore neka ulazi.
Srčanu praznoću može ispuniti samo zikrullah.
Zikrullah spaja razbijenost srca, a razbija spojenost briga i muka i grijeha i šejtana. Približava udaljeno, a to je ahiret, i udaljava blizo, a to je dunjaluk.
Zikrullah je alarm za buđenje srca.
Zikrullah je drvo koje urađa plodovima raznih spoznaja i halova.
Zikrullah stavlja zakira u posebnu blizinu kod Allaha dž.š..
Zikrullah zna biti u ravni sa oslobađanjem roba, ili dijeljenjem imetka na Allahovom dž.š., putu, ili čak i sa samom borbom na Allahovom dž.š., putu.
Zikrullah je temelj zahvale tj. neće biti zahvalan onaj koji se Allaha dž.š., ne sjeti!
Najčasnije stvorenje kod Allaha dž.š., je ona osoba čiji je jezik neprestano vlažan od zikrullaha.
Surovost i tvrdoću srca ne može otkloniti ništa osim zikrullaha.
Pošto je gaflet bolest srca onda mu je zikrullah lijek.
Zikrullah je osnov prijateljstva sa Allahom dž.š., dok je gaflet osnov neprijateljstva sa Allahom dž.š..
Zikrullah najbolje priskrbljava Allahove dž.š., blagodati i ni’mete, i najbolje od nas odbija nesreće.
Zikrullah priskrbljava zakiru salevate od Allaha dž.š., i Njegovih meleka.
Kome se šeta kroz džennetske bašče neka se drži zikrullaha.
Meleki prisustvuju samo onim medžlisima gdje se Allah dž.š., spominje.
Allah dž.š., izaziva meleke mnoštvom i istrajnošću ljudi-zakira, i diči se njima.
Zakiri će ući u džennet veselo i smijući se.
Sva djela su propisana radi zikrullaha.
Najboljeg je djela ona osoba koja je isto to djelo najviše propratila zikrom.
Stalni zikr mjenja ostale nafile.
Zikrullah najbolje pomaže u pokornosti i ibadetu Allahu dž.š..
Zikrullah olakšava sve što je teško.
Zikrullah otklanja strah od srca.
Zikrullah priskrbljava zakiru posebnu snagu.
Džennetlije su sve u trci i takmičenju, ali će zakiri biti prvi.
Ko čini zikrullah, Allah dž.š. mu potvrđuje da istinu zbori, pa je za nadati se da će biti upisan među siddike-istinite.
Džennetske kuće se izgrađuju pomoću zikra, pa kada čovjek prestane sa zikrullahom – prestanu i meleki praviti kuće jer je ponestalo novca!
Zikrullah je brana između čovjeka i džehennemske vatre.
Meleki traže oprosta zakiru isto kao što traže i taibu-pokajniku.
Planinama i dolinama je drago zbog zikra kojeg tuda čine zakiri.
Česti zikrullah čovjeka čuva od munafikluka i licemjerstva.
Zikrullah ima poseban lezzet i slast.
Zikrullah daje posebno svjetlo licu kako na dunjaluku tako i na ahiretu.
Što više zikrullaha ulicom, u džamiji, u kući, na putu itd., više je mjesta koja će ti biti svjedokom na Sudnjemu danu.
Bavljenje zikrullahom znači nebavljenje lošom pričom.
Šejtani nemaju utjecaja nad nekim dok postoji zikrullah.
Zikrullah je bolji od dove.
Dova se najbolje prima nakon zikrullaha.72. Bavljenje zikrullahom znači nebavljenje lošom pričom.
Šejtani nemaju utjecaja nad nekim dok postoji zikrullah.
Zikrullah je bolji od dove.
Dova se najbolje prima nakon zikrullaha.

(Hafiz Ibnul-Kajjim el-Dževzijje)

Učimo o Islamu
Back to top button