Različite & Teme

Šta je demokratija?

Klasična i savremena shvatanja demokratije

Pojam demokratija označava oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njenih građana kroz poštene izbore. Kad su ti uvjeti ispunjeni, vlast se može opisati kao demokratska. To vrijedi za razne sisteme upravljanja, jer se ti pojmovi mogu kombinirati i s drugim vrstama vlasti.

Pojam demokratija nastao je u staroj Atini u 5. vijeku p. n. e. Demokratija – grčki demos – narod i kratia – vladati. Drevni Grci su koristili riječ demokratija za vlast mnogih u odnosu na vlast nekoliko osoba. Atenska se država općenito smatra prvim primjerom sistema koji odgovara nekim današnjim predodžbama o demokratskoj vlasti. Ipak, mnogi ne smatraju staru Atenu demokratijom, s obzirom da je samo mali dio građanstva smio glasati, dok žene, robovi i stranci nisu imali to pravo.

Samo je oko 16% ukupnog stanovništva imao pravo glasa.
Glasanjem su se u staroj Ateni donosile odluke izravno, umjesto da se biraju predstavnici kao u današnjoj demokratiji. Mnogi uobičavaju reći da je u staroj Grčkoj vladao oligarhijski sistem kojeg ćemo spomenuti kasnije. S vremenom se značenje ‘demokratije’ promijenilo, a savremena se definicija jako mijenjala od 18. vijeka, otkad su se uvodili razni “demokratski” sistemi u mnogim državama. Modernu demokratiju mogli bismo definisati kao sistem vlasti u kojem konačna politička moć, ili suverenitet, pripada narodu bilo direktno ili putem izabranih predstavnika.
Šta je uistinu demokratija za njih?

“Demokratija je za njih kao kip koji je napravljen od hurmi! U njega vjeruju kada im donosi ono što vole, a pojedu ga kada im se ne svide rezultati koje im donosi!” šehid Hasan el-Benna, osnivač pokreta Muslimanska braća…

“Demokratija je za njih kao kip koji je napravljen od hurmi! U njega vjeruju kada im donosi ono što vole, a pojedu ga kada im se ne svide rezultati koje im donosi!” šehid Hasan el-Benna, osnivač pokreta Muslimanska braća

Prva savremena demokratija je bila ta Sjedinjenih Američkih Država uspostavljena 1789. godine na osnovi filozofije doba razuma.
Francuski filozof Montesquieu (1689-1755) jeste veoma uticao na promoviranje i utemeljenje ideja o demokratskoj vlasti u periodu Francuske buržoaske revolucije i stvaranja SAD. Montesquieu je vjerovao da je najbolji način da se osigura da vlast služi općoj dobrobiti ako se učine sljedeći koraci:
Razdijeliti vlast na različite ogranke i dijelove, tako da nijedan ogranak nema svu vlast.
Izbalansirati autoritet između ovih ogranaka tako da ni jedan ne može kontrolirati ostale ogranke.

Omogućiti svakome ogranku da provjerava načine na koje se drugi ogranci koriste vlašću.
Montesquieu je, kao i mnogi drugi, vjerovao da, ukoliko je vlast podijeljena, izbalansirana i provjeravana, nijedan od ogranaka ne može kontrolirati cijelu vlast. U tom slučaju nijedan ogranak ne može koristiti vlast za svoje osobne i sebične interese. Rezultat takve situacije bi bio da vlast djeluje u cilju unapređivanja zajedničke dobrobiti. Zajednička dobrobit znači da je nešto za dobro zajednice kao cjeline.

Postoje dvije vrste demokratija: direktna demokratija i reprezentativna demokratija. Direktna demokratija je bila u staroj Atini kada su svi slobodni ljudi izlazili na gradski trg i odlučivali o raznim stvarima. Pošto je tako nešto nemoguće postići danas (sam New York ima 20 miliona stanovnika) nastala je reprezentativna (predstavnička) demokratija. Tu ljudi na izborima biraju svoje predstavnike u parlamentu i daju im autoritet da donose odluke u njihovo ime. (Jedan dio teksta preuzet sa wiki)

Učimo o Islamu
Back to top button