Pitanje:
Kako će učiniti sedždu bolesnik koji se ne može dovoljno sagnuti naprijed?
Ima li potrebe da sedždu čini na stolici ili nekom drugom predmetu?
Odgovor:
Načelno je pravilo da se sedžda čini na sedam dijelova tijela. I to je rukn, sastavni dio namaza, u pogledu onoga je zdrav. Ibn Abbas, radijallahu anhu, kazuje: “Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je sljedeće: ‘Naređeno mi je da činim sedždu na sedam dijelova tijela: na čelu’, pokazavši rukom i na nos, ‘dlanovima, koljenima i vrhovima prstiju.’” (El-Buhari i Muslim).
Kad se radi o bolesniku koji nije u stanju učiniti sedždu na zemlji, učenjaci hanefijskog i malikijskog mezheba kažu da će sedždu učiniti išaretom, to jest, sagnut će se onoliko koliko može i izgovoriti zikr koji se izgovara na sedždi. Bitno je napomenuti da se za sedždu u ovom slučaju treba sagnuti više nego što se saginje za ruku. Dragi Allah, džellešanuhu, nikoga ne opterećuje mimo njegovih mogućnosti te nema potrebe niti je sunnet da bolesnik sedždu čini na kakvom predmetu, jastuku, stolici, i tome slično.
Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio je nekog bolesnika kojeg je vidio da sedždu čini na jastuku pa je uzeo isti taj jastuk i bacio ga ustranu. Zatim je onaj čovjek uzeo nekav štap da na njega čini sedždu, ali je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bacio ustranu i onaj štap.
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, obratio se onom čovjeku: ‘Sedždu čini na zemlji ako možeš! A ako to nisi u stanju, čini sedždu išaretom; za sedždu se više sagni nego za ruku.’” (El-Bezzar i El-Bejheki, s pouzdanim lancem prenosilaca. Ovaj su hadis prihvatili Ibn Hadžer i šejh El-Albani). A Gospodar tvoj najbolje zna.
Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović
