Rekao je Uzvišeni Allah u hadisi-kudsijju: “O sine Ademov, udijeli i bit će ti udijeljeno.” (Muslim)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, rekao je: “U svakom danu u kojem ljudi osvanu, siđu dva meleka. Prvi govori: ‘Allahu, nadoknadi onome ko dijeli!’, a drugi govori: ‘Allahu, daj propast onome ko uskraćuje!’” (Buhari i Muslim)
Zanimljiv je i slučaj dvojice braće u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od kojih je jedan dolazio da uči vjeru od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a drugi je radio kao trgovac i pomagao je svoga brata materijalno. Jednom prilikom trgovac se požalio Poslaniku, sallallahu alejhi ve selem, na svoga brata riječima: “O Allahov Poslaniče, on se nimalo ne žrtvuje”, a Poslanik, salallahu alejhi ve selem, reče mu: “Možda ti opskrba stiže zbog njega”, to jest zbog sadake koju ti daješ njemu, Allah tebi povećava opskrbu. (Tirmizi)
Mnogi ljudi danas, kao i mnogi prije nas, vjeruju da je korist u imetku veća što je imetak veći i obilniji. U brojnim knjigama, časopisima, televizijskim emisijama ekonomski stručnjaci iznose raznorazne metode i trikove kako doći do velikog novca za kratko vrijeme. Moto većine takvih stručnih ekspertiza varijacija je na temu “Kako postati milioner” Ni muslimanske zemlje, nažalost, danas nisu zaštićene od naleta talasa ovakvih “stručnih ekspertiza”, u kojima se islamski propisi stavljaju u drugi plan ili se u potpunosti zaobilaze.
Čak i da se složimo sa svim vrstama trikova kojima se danas dolazi do materijalnog bogatstva za kratko vrijeme (što je nemoguće zbog mnogobrojnih harama u samim tim metodama), primijetit ćemo da sve te ekspertize, ipak, vrlo vješto izbjegavaju dati odgovor na najvažnije pitanje: Da li sa povećanjem imetka istovremeno dolazi do povećanja sreće i kvaliteta duhovnog stanja čovjeka uopće? Drugačije rečeno, da li bogatiji ljudi uživaju u svom imetku više od onih koji imaju mnogo manje materijalnog bogatstva u odnosu na njih?
Mnogobrojni skandali iz života bogatih, samoubistva, razvodi, teške duševne krize, česti bankroti, činjenice su koje pokazuju da materijalno bogatstvo ne znači i nužno uživanje i sreću u životu i imetku. S druge strane, nije rijedak slučaj da vidite vrlo siromašne ili u najmanju ruku ljude vrlo skromnih materijalnih mogućnosti kojima je osmijeh na licu zaštitni znak.
Nemogućnost, dakle, svih takvih trikova, metoda, ekspertiza koje usmjeravaju ka kursu brzog stjecanja bogatstva na ovom svijetu, da daju odgovor na pitanje kako do koristi u imetku, jeste što sve one izbjegavaju najbolju, najpotpuniju, savršenu i apsolutnu metodu uspjeha u svemu na oba svijeta, pa i u ekonomiji, a koja se zove islam.
Islam daje odgovor na pitanje kako da uživaš i koristiš se imetkom, makar ga imao vrlo malo, jer je islam Allahova potpuna i savršena uputa i apsolutna blagodat čovječanstvu do Sudnjega dana: “Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.”(El-Maida, 3)
U islamu se nalazi odgovor za sve, pa, prema tome, i odgovor na pitanje kako povećati svoj imetak i samu korist u imetku na oba svijeta: “Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objašnjenje za sve…” (En-Nahl, 89) Ibn Kesir u svom Tefsiru bilježi predaju od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, u kojoj se navodi da je, u tumačenju ovog ajeta, rekao: “U ovom Kur’anu pojašnjeno nam je svako znanje i sve ostale stvari.”
U nastavku teksta koristit ćemo islamski izraz koji je sinonim za uvećanje imetka, a to je bereket u imetku, jer bereket u nečemu, kao što kaže šejh Ibn Usejmin, rahimehullahu teala, označava “količinu koristi u nečemu i postojanost toga”. (Kavlul-Mufid ala Kitabit-Tevhid, str. 194)
Korist u imetku, makar ga bilo i malo, bolja je od velike količine imetka, od koje čovjek nema koristi, već, naprotiv, to često bude uzrok mnogih nesreća i duševnih patnji u životu.
Tako bi izraz “Kako postati milioner”, u šerijatskoj terminologiji glasio “Kako do bereketa u imetku”.
U redovima koji slijede navest ćemo nekoliko korisnih savjeta i uputa šejha Muhameda Saliha el-Munedžida, koje onome ko ih se bude pridržavao donose bereket u imetku i olakšavaju put dolaska do halal opskrbe.
Učini hidžru
Ukoliko se vjernik nađe u situaciji da nije u mogućnosti da izvršava svoje vjerske dužnosti ili da dođe do halal opskrbe, onda treba da učini hidžru – preseli se u mjesto u kojem će moći nesmetano obavljati svoje svakodnevne dužnosti prema Uzvišenom Stvoritelju i gdje će sebi i svojoj porodici na islamski dozvoljen način moći obezbijediti halal opskrbu. Dokaz za ovo jesu riječi Uzvišenog u 100. ajetu sure En-Nisa: “Onaj ko se iseli Allaha radi naći će na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojim neprijateljima, i slobodu.” Riječ “sloboda – sa‘atun” u ovom ajetu označava opskrbu, što je jednoglasno mišljenje više mufesira, kako to prenosi Ibn Kesir u svome Tefsiru u tumačenju ovog ajeta.
Praktični primjer ovog savjeta jeste primjer ashaba muhadžira koji su bili prisiljeni u Meki ostaviti sve svoje materijalno bogatstvo, a u Medinu su dolazili samo sa onim što im je bilo potrebno za putovanje. Tada je Allah, subhanehu ve teala, njima i njihovim potomcima otvorio riznice dunjaluka Istoka i Zapada, i učinio ih vladarima najmoćnije države na dunjaluku, koja je kao takva opstala stoljećima.
Obavljaj hadž i umru
Ako nakon obavljenog hadža, vjernik obavi i umru, ili nakon obavljene umre nanijeti i obavi hadž, on će ispuniti jedan od uvjeta zbog kojeg Allah, subhanehu ve teala, povećava bereket u imetku. Dokaz za ovo jesu riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selem: “Obavljajte hadž i umru jedno za drugim, jer zaista oni čiste od grijeha i siromaštva kao što kovač čisti čelik od nečistoća.” (Ahmed, Tirmizi, Nesai i Ibn Huzejma)
Održavaj rodbinske veze
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko želi da mu se poveća opskrba i da mu se poveća bereket u životu, neka održava rodbinske veze.” (Buhari)
Dijeli sadaku, posebno onima koji tragaju za islamskim znanjem
Rekao je Uzvišeni Allah u hadisi-kudsijju: “O sine Ademov, udijeli i bit će ti udijeljeno.” (Muslim)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, rekao je: “U svakom danu u kojem ljudi osvanu, siđu dva meleka. Prvi govori: ‘Allahu, nadoknadi onome ko dijeli!’, a drugi govori: ‘Allahu, daj propast onome ko uskraćuje!’” (Buhari i Muslim)
Zanimljiv je i slučaj dvojice braće u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od kojih je jedan dolazio da uči vjeru od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a drugi je radio kao trgovac i pomagao je svoga brata materijalno. Jednom prilikom trgovac se požalio Poslaniku, sallallahu alejhi ve selem, na svoga brata riječima: “O Allahov Poslaniče, on se nimalo ne žrtvuje”, a Poslanik, salallahu alejhi ve selem, reče mu: “Možda ti opskrba stiže zbog njega”, to jest zbog sadake koju ti daješ njemu, Allah tebi povećava opskrbu. (Tirmizi)
Posveti se ibadetu
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, rekao: “Uzvišeni Allah kaže: ‘O sine Ademov, okreni se ibadetu Meni, pa ću tvoja prsa učiniti bogatim i zaštitit ću te od siromaštva. A ako tako ne postupiš, napunit ću tvoje ruke poslom, a neću te zaštititi od siromaštva.” (Tirmizi)
Osloni se na Allaha, Onoga koji daje opskrbu
Rekao je Uzvišeni Allah: “…onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta. Allah će, zaista, ispuniti ono što je odlučio!” (Et-Talak, 3) Allah je Taj koji hrani i opskrbu daje svim stvorenjima na Zemlji: “Na Zemlji nema nijednog živog bića a da ga Allah ne hrani.” (Hud, 6) Stoga, ne traži opskrbu od stvorenja prije Stvoritelja! Onaj ko se osloni na Stvoritelja, koji opskrbu daje, njegovo stanje bit će kao stanje ptice spomenute u hadisu: “Kada biste se vi na Allaha oslanjali istinskim tevekkulom – osloncem, On bi vas opskrbio kao što opskrbljuje ptice: one ujutro napuštaju svoja gnijezda praznih stomaka, a navečer se vraćaju punih stomaka.” (Tirmizi, Ibn Madža, Ahmed)
Ovo nikako ne znači da se čovjek treba osloniti na Allaha prije nego što preduzme sve potrebne mjere radi stjecanja opskrbe, tj. ulaganja psihofizičkog napora u stjecanje nafake, jer se to kosi sa ispravnim poimanjem oslonca na Allaha. To napominje i šejh Ibn Usejmin, rahimehullah, u komentaru ovoga hadisa u zbirci Rijadus-salihin, ukazujući na to da se u hadisu naznačava da se čovjek treba truditi da stekne opskrbu, pa se tek onda osloniti na Allaha, na što upućuje primjer ptice koja ne sjedi u svom gnijezdu, već ga napušta u potrazi za nafakom.
Budi bogobojazan
Jedno od značenja bogobojaznosti – takvaluka jeste klonjenje onoga što je Allah, subhanehu ve teala, zabranio. U ovom slučaju, na nama je da se klonimo svih puteva stjecanja opskrbe koji su šerijatom zabranjeni. Samo u tom slučaju, vjerniku će pripasti nagrada spomenuta u riječima Uzvišenog: “…a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbit će ga odakle se i ne nada…” (Et-Talak, 2–3)
Traži oprost od Allaha
Činjenje istigfara – traženja oprosta od Allaha za učinjene grijehe jedan je od uzroka povećanja imetka i bereketa u njemu. Dokaz za to nalazimo i u Kur’anu i u hadisu. Allahov poslanik Nuh, alejhis-selam, savjetuje svoj narod: “Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta. On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.” (Nuh, 10–12)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko stalno bude činio istigfar, Allah će mu dati izlaz iz svake teškoće, rješenje za svaku brigu i opskrbit će ga odakle se i ne nada.” (Ebu Davud i Ibn Madža)
Naša posljednja dova je: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!
