Svaka zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba Muhammeda, njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.
Allahov mjesec muharrem prvi je mjesec u hidžretskoj godini, i zadnji od tri sveta mjeseca koja dolaze zaredom: zul-ka’de, zul-hidže i muharrem, a redžeb dolazi poslije, zasebno. “Broj mjeseci u Allaha zaista je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta…” (Et-Tevba, 36)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Vrijeme se vratilo kao što je izgledalo na dan kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci, a od njih su četiri sveta; tri dolaze jedan iza drugoga: zul-ka’de, zul-hidže i muharrem, te redžeb plemena Mudar, koji se nalazi između mjeseca džumadel-uhra i mjeseca ša’bana.” (Buhari i Muslim)
“Vrijeme se vratilo”, tj. po podjeli na godine, a godina po podjeli na mjesece, što se navodi u riječima Uzvišenog: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta…” (Et-Tevba, 36)
U ovom tekstu navest ćemo neke od blagodati, odlika, propisa i savjeta vezanih za prvi mjesec u hidžretskoj godini, mjesec muharrem.
• Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovaj je mjesec nazvao “Allahov mjesec” (Muslim), što ukazuje na njegovu vrijednost i odabranost. Ibn Redžeb, rahimehullah, rekao je: “To je počast i ukazuje na vrijednost ovog mjeseca, jer se Allahu ne pripisuju osim Njegova odabrana stvorenja. Kao što se za Muhammeda, Ibrahima, Ishaka, Jakuba i druge vjerovjesnike kaže da su Allahovi robovi, tako se kaže i da je Kaba Allahova kuća i da je deva (spomenuta u Kur’anu) Allahova.” (Letaiful-mearif)
• Jedan dio učenjaka smatra da je muharrem najbolji od svetih mjeseci. Hasan el-Basri, rahimehullah, rekao je: “Najbolji sveti mjesec je Allahov mjesec muharrem”; Allah je počeo godinu svetim mjesecom i završio je svetim mjesecom, i kod Allaha nema vrednijeg mjeseca u godini, nakon ramazana, od mjeseca muharrema”. (Letaiful-mearif)
• Najbolji dio mjeseca muharrema jeste njegovih prvih deset dana. Ebu Osman en-Nehdi, rahimehullah, rekao je da su prve generacije muslimana “prema vrijednosti izdvajale tri perioda od deset dana: zadnjih deset dana ramazana, prvih deset dana zul-hidžeta i prvih deset dana muharrema”. (Letaiful-mearif)
• U svetim mjesecima zabranjeno je činiti sebi nepravdu: “…u njima sebi zulum ne činite!” (Et-Tevba, 36). Zbog njihove svetosti i veličine, činiti grijehe u ovim mjesecima smatra se težim i gorim nego činiti grijehe u drugim mjesecima. Rekao je Katada, rahimehullah: “Činjenje zuluma u svetim mjesecima strožije je zabranjeno i više kažnjivo nego činjenje zuluma u drugim mjesecima, iako je zulum općenito težak grijeh, ali Allah posebno vrednuje ono što On hoće.” (Tefsirut-Taberi i Tefsiru Ibni Kesir)
• Pohvalno je što više postiti u ovom mjesecu. U hadisu se kaže: “Najbolji post, poslije ramazanskog, jeste post u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz, poslije farz-namaza, jeste noćni namaz” (Muslim). Ibn Redžeb, rahimehullah, rekao je: “Ovaj je hadis jasan dokaz da je najbolji dobrovoljni post – post u Allahovom mjesecu muharremu” (Letaiful-mearif) i ovo se odnosi na općeniti dobrovoljni post, mimo dana u kojima je pritvrđeni sunnet postiti.
• U mjesecu muharremu pohvalno je što više dana postiti, ali ne cijeli mjesec, jer je preneseno da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije postio čitav mjesec mimo mjeseca ramazana i da nije više postio ni u jednom mjesecu kao u ša’banu (Buhari i Muslim). Učenjaci su razmatrali pitanje zašto je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, više postio u ša’banu nego u muharremu, iako je jasno naglasio da je najbolji post, nakon ramazanskog, u mjesecu muharremu, pa su naveli da je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, Objavom potvrđena vrijednost muharrema i posta u njemu tek pred kraj života, pa nije stigao postiti u njemu, ili su ga opravdani razlozi sprečavali da ne posti u ovom mjesecu, poput putovanja i bolesti itd. (Šerhun-Nevevi ala Muslim i El-Medžmu)
• Deseti dan muharrema jeste dan Ašure, a sam naziv Ašura je islamski i nije bio poznat prije islama (Kadi Ijad, Mešarikul-envar; Buhuti, Keššaful-kina)
• Post dana Ašure je pritvrđeni sunnet, na što upućuje hadis: “Post Ašure briše (male) grijehe iz protekle godine.” (Muslim)
• Post dana Ašure briše male grijeha, ali ne i velike. Ako čovjek bude imao malih grijeha, bit će mu oprošteni, a ako ne bude imao ni velikih ni malih grijeha, tada će mu se upisati dobro djelo i podignut mu se deredže – stepeni u Džennetu, a ako bude imao velikih grijeha, nadati se da će mu biti umanjeni. (Šerhun-Nevevi ala Muslim i El-Medžmu)
• Pohvalno je da se uz dan Ašure posti dan prije, kako bi se postač u ibadetu razlikovao od židova ili kršćana koji poste ovaj dan. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kazuje: “Nakon što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, počeo postiti Ašuru i nakon što je drugima naredio da poste taj dan, ashabi upitaše: ‘Allahov Poslaniče, ali to je dan koji veličaju i svetkuju židovi?!’ Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Naredne godine, uz Allahovo dopuštenje, postit ćemo i deveti dan.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, umro je ne dočekavši narednu godinu.” U drugoj verziji ovog hadisa kaže se: “Ako ostanem živ do iduće godine, postit ću i deveti dan muharrema.” (Muslim).
• Ko propusti post devetog dana, dozvoljeno je da uz deseti posti i jedanaesti dan, kako bi se razlikovao od židova.
• Neki učenjaci navode da se dan Ašure može postiti na tri načina:
1. postiti deveti, deseti i jedanaesti muharrem. Ovo dokazuju hadisima koji su daif – slabi. Hadis o postu ova tri dana bilježe Ahmed, Musned, broj 2154, i Bejheki, Sunenul-Kubra, 4/287. Valorizatori Musneda ocijenili su ovaj hadis slabim, kao i šejh Albani u djelu Ed-Daifa. Isto tako kao dokaz da se poste ova tri dana učenjaci navode da su neki od selefa iz predostrožnosti, tj. u slučaju da se pogriješilo u određivanju početka mjeseca, pa da ne propuste dan Ašure, postili tri dana (Letaiful-mearif);
2. postiti deveti i deseti dan, i na to ukazuje većina hadisa i to je sunnet;
3. postiti samo deseti muharrem, tj. dan Ašure, i ovo je dozvoljeno i nije pokuđeno (Ibn Kajjim, Zadul-mead; Ibn Hadžer, Fethul-bari).
• Ako dan Ašure bude u petak ili subotu, dozvoljeno je postiti, jer nije cilj izdvajanja ovih dana postom, nego post dana Ašure. (Ibn Hadžer, Fethul-bari; Ibn Usejmin, Fetava)
• Dan Ašure dozvoljeno je postiti onome ko je ostao dužan da naposti propuštene dane ramazanskog posta, jer ramazan se može napostiti do sljedećeg ramazana, a dan Ašure i njegova vrijednost vezana je za deseti dan muharrema.
• Žene koje zbog hajza i nifasa, ili bolesnik, ne mogu postiti dan Ašure ne treba da naposte ovaj dan, jer je vrijednost posta vezan je za ovaj dan i njegovim prolaskom ta vrijednost prestaje (Fetava Ibn Usejmin). Putnik može postiti ako mu to neće predstavljati poteškoću na putu, a ko prakticira postiti dan Ašure, pa bude spriječen, imat će nagradu spram nijeta, kako na to upućuju hadisi (Buhari).
• Dan Arefata vredniji je od dana Ašure. Post dana Arefata briše grijehe za dvije godine, proteklu i narednu. Dan Ašure vezan je za Musaa, alejhis-selam, a dan Arefata za našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tako da je post dana Arefata odlika našeg šerijata, blagoslovljeniji je kao što je i naš Poslanik. Također, dan Arefata je u svetom mjesecu zul-hidžetu, koji se nalazi između dva sveta mjeseca, prije njega je zul-ka’de a poslije njega je muharrem, za razliku od Ašure (Bedaiul-fevaid; Fethul-bari). Na dan Ašure, Allah je upotpunio Svoju blagodat prema Musau, alejhis-selam, tako što ga je spasio od njegovih neprijatelja, a Svoju blagodat prema Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, Allah je upotpunio usavršavajući njegovu poslanicu. Blagodat upotpunjenja vjere veća je od blagodati očuvanja života.
• Veličanje dana Ašure i njegovo obilježavanje propisano je samo postom, i to je zahvalnost na Allahovim blagodatima. U hadisu: “Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stigao u Medinu, zatekao je židove da poste dan Ašure, pa ih je upitao: ‘Koji je to dan koji postite?’, a oni su kazali: ‘Ovo je veličanstven dan, u njemu je Uzvišeni Allah spasio Musaa i njegov narod od faraona i njegovog naroda, pa ga je Musa, alejhis-selam, postio iz zahvalnosti Allahu, pa i mi postimo.’ Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Mi smo preči Musau od vas’, pa ga je Allahov Poslanik postio i naredio da ga poste.” (Buhari i Muslim)
• Neki ljudi ovaj dan smatraju danom tuge i žalosti zbog ubistva Husejna, radijallahu anhu, koje se dogodilo na dan Ašure, a drugi opet ovaj dan svetkuju, pripremajući posebna jela i slatkiše, čime oponašaju židove i kršćane u njihovom odnosu prema ovome danu, a sve to predstavlja novotariju koja je u suprotnosti sa sunnetom.
Molimo Allaha da nas uputi na ono što On voli i čime je zadovoljan! Svaka zahvala pripada Allahu!
Izvor: 33 faide fil-muharrem ve ašura
Autor: Šejh Muhammed Salih el-Munedždžid, hafizehullah
Priredio: Adnan Fetić, prof.
