Učimo o Islamu

Šta je islam 3.dio

Šta je islam i u šta veruju muslimani?

Islam nije neka nova vjera, već jedna te ista Istina koju je Bog objavljivao preko svojih poslanika svakom narodu. Za jednu petinu čovječanstava, islam je i vjera i cjelokupni način života. Muslimani slijede vjeru mira, samilosti i praštanja, ali i vjeru pravde i očuvanja dostojanstva ljudskog bića.

Šta muslimani vjeruju?

Muslimani vjeruju u Jednog, Jedinog, ni sa čim uporedivog Boga; u melek (anđele) koje je On stvorio; u poslanike kojima je slao Svoje objave da ih dostave ljudima; u Sudnji dan i pojedinačno polaganje računa za djela; da se sve zbiva s Božijom voljom i određenjem i u život poslije smrti. Muslimani vjeruju u sve Božije poslanike od Adema (Adama), pa preko Nuha (Noe), Ibrahima (Abrahama), Ismaila (Jišmaela), Ishaka (Isaka), Jakuba (Jakova), Jusufa (Josipa), Ejjuba (Joba), Musaa (Mojsije), Haruna (Arona), Davuda (Davida), Sulejmana (Solomona), Ilijasa (Ilije), Junusa (Jone), Jahjaa (Ivana), do Isaa (Isusa), neka je mir Božji nad svima njima. Ali konačna Božija poruka čovječanstvu, potvrda vječne Poruke i srž prethodnih objava data je Muhammedu s.a.v.s., preko meleka Džibrila (Gabrijela).

Kako se postaje musliman?

Jednostavno, izgovaranjem riječi: Samo je Jedan Bog i Muhammed je Njegov poslanik. Ovom formulom vjernik ili vjernica izjavljuju vjerovanje u sve Božije poslanike i objave koje su donisili.

Šta znači riječ islam?

Arapska riječ islam znači predanost, a nastala je od riječi selam, što znači mir. U vjerskom smislu,islam znači potpunu predanost Bogu. Riječ Allah je arapska riječ za Boga, koju upotrebljavaju Arapi – musliman, tako i Arapi – kršćani, odnosno nemuslimani.

Zašto se islam često smatra čudnim?

Islam možda izgleda egzotičan, pa čak i ekstreman u modernom svijetu. Možda je to zbog toga što na Zapadu danas vjera ne dominira u svakodnevnim životom, dok je muslimanima vjera uvijek prva na umu i oni ne prave razliku između svetog i svjetovnog. Oni vjeruju da se Božiji zakon ili Šerijat mora shvatiti krajnje ozbiljno i zato su kod njih vjerska pitanja uvijek bitna.

Da li islam i kršćanstvo imaju različito porijeklo?

Ne. Zajedno s judaizmom, i islam i kršćanstvo potiču od poslanika i praoca Ibrahima. Poslanici sve tri vjere su direktni potomci njegovih sinova: Muhammed, s.a.v.s. potiče od najstarijeg , Ismaila , a Musa i Isa, a.s., od Ishaka. Ibrahim je utemeljio naselje, današnji grad Mekku, i sagradio Kabu prema kojoj se okreću svi muslimani prilikom obavljanja namaza.

Šta je Kaba?

Kaba je mjesto obožavanja Allaha koje su sagradili Ibrahim i Ismail, po Božijoj naredbi, prije 4.000 godina. Napravljena je od kamena, na mjestu za koje mnogi drže da je nekad bilo svetište, koje je podigao Adem. Bog je naredio Ibrahimu da pozove cijelo čovječanstvo na obilazak ovog mjesta.

I danas kada hodočasnici (hadžije) tamo odlaze izgovaraju :

Odazivamo Ti se, Bože!

Ko je Muhammed?

Muhammed, s.a.v.s., je rođen u Mekki 570.g., u doba kada se u Evropi kršćanstvo još nije bilo sasvim učvrstilo. Pošto mu je otac umro prije rođenja, a majka nekoliko godina kasnije, Muhammed je odrastao u kući svog strica iz uglednog plemena Kurejš. Dok je stasavao, toliko je postao čuven po istinoljubivosti, velikodušnosti i iskrenosti da se od njega često tražilo da presudi u sporovima. Historičari ga opisuju kao tihog i razmišljanju sklonog čovjeka. Muhammed, s.a.v.s, je bio duboko religiozan

i oduvijek je osjećao odbojnost prema dekadentnosti društva u kojem je živio. Stekao je naviku da povremeno meditira u pećini Hira, kod vrha Džebelun-Nur (Brda svjetlosti), nadomak Mekke.

Kako je postao Božiji poslanik i vjerovjesnik?

Kada mu je bilo 40 godina, dok je provodio vrijeme u osami, razmišljanju, Muhammed, s.a.v.s., je primio prve riječi od meleka Džibrila. Ova objava, čije će slanje trajati 23 godine, sačuvana je u knjizi koja poznata kao Kur’an. Čim je počeo recitirati riječi koje je čuo od Džibrila i pozivati Istini koju mu je Bog objavio, Muhammed, s.a.v.s., i njegova grupa sljedbenika postadoše izloženi žestokim progonima, koji su bili toliko surovi da im je 622. godine Bog naredio da se isele.

Ovaj događaj, poznat kao Hidžra (selidba) kada su muslimani napustili Mekku i otišli u Medinu, grad nekih 460 km sjeverno, označava početak muslimanskog kalendara. Poslije nekoliko godina, Poslanik, s.a.v.s., i njegovi sljedbenici su se mogli vratiti u Mekku. Tom prilikom su oprostili svojim neprijateljima i konačno učvrstili islam. Prije nego što je Poslanik, s.a.v.s., umro u 63. godini života, veći dio Arabije je bio muslimanski. U rasponu od jednog stoljeća nakon njegove smrti, islam se proširio do Španije na Zapadu i Kine na Istoku.

Kako se širenje islama odrazilo na svijet?

Jedan od razloga za brzo i mirno širenje islama nalazi se u jednostavnosti njegovog učenja – islam uči vjeri u samo Jednog Boga koji zaslužuje da se obožava. Islam, također, iznova upućuje čovjeka da upotrijebi inteligenciju i moć zapažanja. Za nekoliko godina, procvjetala je velika civilizacija i univerziteti, jer prema Poslaniku, s.a.v.s., stjecanje znanja je obavezno svakom muslimanu i muslimanki.

Spoj ideja Istoka i Zapada, starog i novog, donio je veliki napredak u medicini, matematici, fizici, astronomiji, geografiji, arhitekturi, umjetnosti, književnosti i historiji. Mnogi bitni sistemi, kao što su algebra, arapski brojevi, a također i pojam nule (važan za razvitak matematike) preneseni su u srednjovjekovnu Evropu iz islama. Izumljeni su precizni instrumenti koji su omogućili evropsko otkriće Novog svijeta, uključujući astrolab, kvadrat i dobre navigacione mape.

Šta je Kur’an?

Kur’an je zbirka upravo onih riječi koje je Bog obajvio Muhammedu, s.a.v.s., preko meleka Džibrila. Muhammed, s.a.v.s, ih je memorisao, a potom diktirao svojim drugovima, dok su pisari bilježili, provjeravajući tekst nekoliko puta za njegova života. Ni jedna riječ u 114 poglavlja ili sura nije izmijenjena u toku predhodnih stoljeća, tako da je Kur’an po svakom detalju jedinstven i nadnaravan tekst objavljen Muhammedu, s.a.v.s., prije 14 stoljeća.

O čemu govori Kur’an?

Kur’an, posljednja Božija riječ, glavni je izvor vjere i prakse i muslimana. Bavi se svim temama koje se tiču ljudskih bića: Mudrost, Vjera, Molitva i Zakon. Međutim, njegova osnovna tema je odnos Boga i njegovih stvorenja. U isto vrijeme, Kur’an daje upute za pravedno društvo, ispravno ljudsko ponašanjei pravičan ekonomski sistem.

Postoje li drugi vjerski izvori?

Da, Sunnet, djela i primjer Božijeg poslanika, s.a.v.s, drugi je autoritet za muslimane. Hadis je pouzdano prenesena vijest o onome što je Poslanik, s.a.v.s., rekao, uradio ili odobrio. Vjerovanje u Sunnet je dio islamskog vjerovanja.

Primjeri Poslanikovih izreka

Božji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: «Bog nije milostiv prema onome ko nema milosti za druge»,

«Nijedan od vas neće biti pravi vjernik, sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi samom sebi»,

«Nije vjernik onaj koji se najede dok njegov susjed gladuje»,

«Istinoljubiv i pouzdan trgovac biće u društvu vjerovjesnika, Božijih prijatelja i šehida (mučenika).

«Nije snažan onaj ko drugog obori na zemlju, već onaj koji se savlada u srdžbi».

«Bog ne sudi prema vašim tijelima i izgledu, već gleda u vaša srca i postupke».

Neki čovjek je, idući putem osjećao veliku žeđ. Kada je naišao na bunar, sišao je u njega, napio se i izašao. Tada je ugledao psa sa isplaženim jezikom kako liže blato ne bi li ugasio žeđ kao i on, ponovo se spusti u bunar, zahvati vode u cipelu i napoji ga. Zbog ovog djela, Bog mu je

oprostio grijehe. Neko upita: «O Božiji poslaniče, zar ćemo biti nagrađeni i za ljubaznost prema životinjama, našto Poslanik odgovori:

„Postoji nagrada za ljubaznost prema svakom živom biću“.

(Iz hadiskih zbirki Buharija, Muslima, Tirmizija i Bejhakija)

Koji su to pet stubova islama?

Oni su okosnica muslimanskog života: vjerovanje, molitva, briga za siromašne, samopročišćenje i hodočašće u Mekku za onoga ko je u mogućnosti.

1. Vjerovanje

Samo je jedan Bog koji zavrijeđuje da bude obožavan, a Muhammed a.s, je Božiji Poslanik. Ova izjava vjerovanja, zove se kelimei-šehadet, jednostavna je formula koju izgovaraju svi vjernici. Na arapskom jeziku, prvi dio te izjave glasi La-ilahe-illellah, a na naš jezik se obično prevodi: Samo je jedan Bog ili doslovnije:

Nema drugog božanstva osim Boga. Riječ ilah (božanstvo, Bog) može se odnositi na sve što bi, dolazeći u iskušenje, mogli postaviti na mjesto Boga: bogatstvo, moć i sl. Zatim slijedi ille-llah – Osim Boga, izvora cjelokupnog stvaranja. Drugi dio kelimei-šehadeta je Muhammeden resulullah – Muhammed je Božiji poslanik. Uputa je došla preko ličnosti koja je samo čovjek kao i mi .

2. Namaz

Namaz je naziv za obaveznu islamsku molitvu koja se obavlja pet puta dnevno. Njome se ostvaruje neposredna veza između čovjeka i Boga. U islamu nema klera, namaz predvodi osoba koja poznaje Kur’an, a po izboru džemata ili zajednice. Ovih pet namaza se sastoje od tjelesnih pokreta i izgovaranja (učenja) odlomaka iz Kur’ana na arapskom jeziku, ali se dova ili osobna molitva može govoriti i na maternjem jeziku.

Namazi se obavljaju (klanjaju) ujutro, u podne, poslijepodne, po zalasku sunca i noću – na taj način određuju ritam čitavog dana. Iako je pohvalnije obavljanje namaza u džamiji, muslimani i muslimanke mogu klanjati skoro svugdje: na poslu, u fabrici, na univerzitetu… Posjetioci islamskom svijetu budu iznenađeni središnjom ulogom koju namaz ima u svakodnevnom životu.

3. Zekat

Jedno od najvažnijih načela islama je da sve stvari konačno pripadaju Bogu i da je zato bogatstvo koje ljudi imaju amanet od Boga. Riječ Zekat znači čišćenje i rast. Naša imovina se čisti izdvajanjem jednog dijela za potrebe siromašnih muslimana i muslimanki. Kao kod podrezivanja voćki, time se uklanja višak i pospješuje novi rast imetka. Svaki musliman i muslimanka sami izračunavaju svoj Zekat. Uglavnom Zekat se sastoji od plaćanja 2,5 % vrijednosti imetka u toku jedne godine. Bogobojazna osoba, također, može dati koliko god želi u vidu sadake i to obično u tajnosti. Mada se riječ sadaka može prevesti kao dobrovoljni prilog, ona ima i šire značenje.

Božiji poslanik s.a.v.s., je rekao: I obraćanje s veselim izrazom lica je sadaka. Božiji poslanik, s.a.v.s., je, također, rekao: Svaki musliman i muslimanka trebaju dati sadaku. Neko upita: A šta ako osoba nema ništa da da? Poslanik odgovori: Neka radi svojim rukama za sebe, a onda nešto od onoga što privrijedi da kao sadaku. Ashabi (Poslanikovi drugovi) upitaše: A ako nije u stanju da radi? Poslanik reče: Onda neka pomogne siromašnima i ubogima.- Ako ni to nije u stanju? – Neka druge poziva na dobro. Ashabi upitaše: A šta ako ni to ne može? – Neka se uzdrži od ružnih djela, i to je sadaka, odgovori Božiji poslanik.

4. Post

Svake godine u mjesecu Ramazanu (deveti mjesec muslimanskog kalendara), muslimani poste od zore do zalaska sunca, uzdržavajući se, pri tome, od hrane i pića, i seksualnih odnosa. Bolesnima, nemoćnim, putnicima, trudnicama i dojiljama dozvoljeno je da ne poste, s tim što oni kasnije, u toku godine, naposte propuštene dane. Ako tjelesno nisu u stanju to učiniti, onda trebaju nahraniti siromašnu osobu za svaki izostavljeni dan.

Djeca počinju postiti (i klanjati namaz) od puberteta, premda mnogi počinju i ranije. Iako je post vrlo koristan za zdravlje, on se prevashodno smatra sredstvom duhovnog samočišćenja. Ustezanjem od ovozemaljskih zadovoljstava, makar i nakratko, postač stiče iskrene simpatije onih koji gladaju, ali isto tako obogaćuje duhovni život.

5. Hadždž (Hodočašće)

Godišnje hodočašće u Mekku ili hadždž, dužnost je samo onima koji su zdravstveno i imovinski u stanju da ga obave. Oko dva miliona ljudi iz svih krajeva svijeta ide u Mekku svake godine, susrećući se sa ljudima raznih nacionalnosti. Mada je Mekka uvijek puna posjetilaca, godišnji Hadždž počinje u 12. mjesecu islamskog kalendara (koji je lunarni,a ne solarni), tako da hadždž i ramazan padaju nekada u ljeto, a nekada u zimu.

Hodočasnici nose posebnu odjeću: jednostavnu odjeću koja uklanja klasne i kulturološke razlike. Obredi hadžadža, koji potječu od Ibrahima a.s., uključuju obilaske oko Kabe i prelazak između Saffe i Merve 7 puta, kao što je činila Hadžera tragajući za vodom. Potom hodočasnici stoje zajedno u prostranoj dolini Arefat i mole se Bogu za oprost. Ovaj obred podsjeća na Sudnji dan. U proteklim stoljećima, hadždž je bio naporan poduhvat. Međutim, danas Saudijska Arabija snabdijeva milione ljudi vodom, savremenim prijevozom i najboljim mogućim zdravstvenim uslugama.

Završetak hadždža obilježava se blagdanom Kurban-bajramom, koji se obilježava namazom i poklonima.

Kurban-bajram i Ramazanski bajram (blagdan kojim se obilježava okončanje ramazanskog posta), glavni su blagdani u muslimanskom kalendaru.

Da li islam toleriše druge religije?

Kur’an kaže: Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone

Allah zaista voli one koji supravični… (Kur’an, sura: El-Mumtehane, ajet 8.)

Jedan od ciljeva islamskog zakona je da zaštiti povlašten položaj manjina i zato nemuslimanske bogomolje niču širom islamskog svijeta. Historija obiluje primjerima muslimanske tolerancije prema drugim vjerama: Kada je halifa Omer, r.a., ušao u Jerusalim 634. godine, islam je zajamčio slobodu vjeroispovijesti svim vjerskim skupinama u gradu. Islamsko pravo, također, dozvoljava nemuslimanskim zajednicama osnivanje svojih sudova, koji sprovode porodično pravo u tradiciji naroda kojima pripadaju same manjine.

Učimo o Islamu
Back to top button