Islam
-
@Media14-11-2015Islamska civilizacija (2.dio)
Primijenjene nauke. Cvjetala je medicinska nauka, naročito u 5. i 6. stoljeću islamske ere, odnosno 11. i 12. stoljeću n.e. Andaluzijski ljekari i farmaceuti su bili veoma vješti u hirurgiji i pripravljanju lijekova. Osnivane su i bolnice. Napisani su deseci važnih medicinskih djela, kao što je Al-Kattanijevo (umro…
-
@Media14-11-2015Izumitelj prvog budilnika
Taki al-Din Muhammed ibn Ma’ ruf al Šami al-Asadi (rođen 1526. u Damasku, preminuo 1585. u Istanbulu) bio je musliman, tursko-arapski polihistoričar, stručnjak iz astronomije, inžinjer, sahadžija, fizičar i matematičar, botaničar i zoolog, filozof i šerijatski sudija. Nazvan od svojih ljudi najvećim učenjakom svijeta napisao je oko 90…
-
@Media14-11-2015Osnivači pravnih škola
Kad se traži odgovor na pitanje ko su znameniti ljudi islamske kulture, ko su njezini glasoviti pojedinci na području duha, slavne ličnosti na polju tumačenja svetih tekstova, izlaganja prava, filozofskog mišljenja i sl., dobro je imati na pameti da se u tradicionalnoj islamskoj literaturi ovo pitanje ne smatra…
-
@Media14-11-2015Zanimljivosti iz istorije islama
Kako su muslimanski izumitelji promijenili svijet. Priča ide da je Arap po imenu Halid čuvao svoje koze u regiji Kafa u južnoj Etiopiji, kada je primjetio da su njegove životinje postale živahnije nakon jedenja određene biljke.Onje skuhao tu biljku i tako napravio prvu kafu. Kafa je kasnije izvezena…
-
@Media14-11-2015Ugovor na Hudejbiji
Pored toga što se Resulullah, sallallahu ‘alejhi wesellem, vojno borio suprotstavljajući se neprijatelju, takođe se i politički borio. Od najvećih uspjeha Poslanika je osvajanje Mekke. To je velika pobjeda nakon čega islam dobiva snagu i njegova riječ postaje presudna. Osvajanje Mekke počinje političkim putem, ugovorom na Hudejbiji. Poslanikov…
-
@Media14-11-2015Bitka kod Hendeka (3.dio)
Kada mu je dosao hazreti Ali, Poslanik s.a.v. je rekao da svi cuju: “Ovo njegovo djelo vrijednije je od dijela svih mojih sljedbenika zajedno. To je zato sto je pad najveceg heroja musrika pod njegovom sabljom zaradilo muslimanima postovanje, a zajednici nevjernika ponizenje.” Vojska neprijatelja je bila sastavljena…
-
@Media14-11-2015Bitka kod Hendeka (2.dio)
Kada je ovaj naredio da mu ne otvore vrata, Haj je rekao: “O prijatelju, zar mi ne dopustas da udjem bojeci se za svoj hljeb i vodu!?” Ovo dirnu u “zicu” Ka’ba koji naredi da se Haj pusti unutra. Kada je ovaj smutljivac usao odmah je poceo sa…
-
@Media14-11-2015Bitka kod Hendeka (1.dio)
U ovoj bici idolopoklonici i jevreji Arabije su se udruzili da jednom za svagda uniste muslimane. Nekoliko Arapskih plemena, predvodjenih Kurejsima Mekke, zajedno sa jevrejima, drzali su Medinu u okruzenju punih mjesec dana. Ulazak u sam grad im je bio onemogucen kanalom kojeg su muslimani iskopali nekoliko dana…
-
@Media14-11-2015Bitka na Muti (2.dio)
Početkom 8. godine poslije hidžre većinom krajeva Hidžaza zavladao je mir. Potpisivanje ugovora s Kurejšima i pobjeda nad jevrejima Hajbera uljevali su muslimanima osjećanje sigurnosti. Poslanik s.a.v. je iskoristio ovo primirje da pošalje svog izaslanika u Siriju s pozivom u islam upućenim njenom vladaru Harisu b. Šamiru Gassaniju.…
-
@Media14-11-2015Bitka na Muti (1.dio)
Bitka na Mu’ti je bila osme godine po hdžri, u mjesecu džumade-l-ula. Mu’ta je mjesto u blizini Šama, na njegovim granicama, a danas se to mjesto naziva El-Kerk. Povod ove bitke je ubistvo El-Harisa b. ’Umejra El-Ezdija, Resulullahova izaslanika vladaru Basre. Kad je ta vijest doprla do muslimana,…
-
@Media14-11-2015Virus koji uništava prijateljstvo
Licemjerstvo (nifak) predstavlja vrlo opasan virus koji uništava prijateljstva i sukobljava ljudska srca. Kur’an na različitim mjestima vjernike upozorava na licemjere (munafike) i licemjerstvo. Opisujući licemjere, koji predstavljaju čistu suprotnost iskrenih vjernika, Kur’an kaže: „Licemjeri i licemjerke slični su jedni drugima: traže da se čine nevaljala djela, a…
-
@Media14-11-2015Najopasniji virus za vjernika
Stigao i taj vakat. Mnogo toga Poslanik a.s. reče za svoga života, što mi doživjesmo i preživjesmo. Zapitamo li se ikada gdje smo se mi uputili. Da li idemo ispravnom stazom? A sve dok se zapitkujemo za tuđe, misleći da time činimo dobro, samo sebe još više ukopavamo…










