Prenosi Muaz b. Džebel, radijallahu anhu, od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Neće se stope jednog čovjeka pomjeriti na Sudnjem danu sve dok ne bude pitan za četvero: za život, u šta ga je potrošio, za mladost, u šta ju je proveo, za imetak, kako ga je stekao i u šta ga je trošio, i za svoje znanje – da li je postupao po njemu!” (Tirmizi, hadis je hasen)
Pouka koja stoji iza ovog hadisa služi kao dobar podsjetnik svim muslimanima na to kako živimo svoj život na zemlji. To nas navodi da razmislimo i preispitamo svoje postupke i ponašanje.
Život i mladost
U suri El-Humeze Allah nas upozorava: „Teško svakom klevetniku-podrugljivcu, koji blago gomila i prebrojava ga, i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti! A ne valja tako! On će, sigurno, biti bačen u Džehennem!” Ako ste već prošli mladost, možda mislite da je prekasno. Bez obzira na sve, kroz pogreške i neuspjehe učimo i spoznajemo stvari. Od tih iskustava rastemo i postajemo mudriji. Nije kasno i ono što sada možete učiniti je zatražiti oprost od Allaha, jer On je najmilostiviji i zna šta vam je u srcu.
Što se tiče omladine, trebali bismo mladost potrošiti na stjecanje informacija i učenje o islamu, obrazovanje i njegovanje lijepog ahlaka, naročito kad je pitanje ophođenje prema roditeljima. Naš Gospodar je odredio da ne obožavamo nikoga osim Njega i da budemo dobri prema svojim roditeljima. Bez obzira na to je li jedan roditelj ili su oboje doživjeli duboku starost dok su s nama, nemojmo biti grubi prema njima, podvikivati na njih itd., već im recimo plemenitu i lijepu riječ i budimo tu za njih. Budimo blagi, ponizni i milostivi prema njima.
Neki ajeti o dobročinstvu prema roditeljima:
„Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni: ‘Uh!’ – i ne podvikni na njih, i obraćaj im se riječima poštovanja punim. Budi prema njima pažljiv i ponizan i reci: ‘Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!‘” (El Isra, 23.-24.)
„I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima, i onima koji su u vašem posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvališu.” (En Nisa, 4.)
“Mi smo svakog čovjeka zadužili da bude dobar prema roditeljima svojim. Ali, ako te oni budu nagovarali da Meni nekoga ravnim smatraš, o kome ti ništa ne znaš, onda ih ne slušaj. Meni ćete se vratiti, pa ću vas Ja o onome što ste radili obavijestiti.“ (El ‘Ankebut, 8)
Imetak
Islam je vjera pravde i poštenja. Osuđuje nemilosrdne poslovne prakse koje pokušavaju zavarati i iskoristiti druge. Nagrađuje one koji su disciplinirani i odlučni pošteno zaraditi novac. Allahova je volja ta koja zaista određuje uspjeh, ali nema opravdanja da se ne trudimo. Jedan od osnovnih principa islama je davanje zekata. Postoje mnogi hadisi koji ističu važnost ispravnog načina trošenja imetka koji nam je Allah dao.
„Sve što na Allahovom putu potrošite nadoknađeno će vam biti, neće vam se nepravda učiniti.„ (El-Enfal, 60.)
„Bogatstvo i sinovi su ukras u životu na ovome svijetu, a dobra djela, koja vječno ostaju, biće od Gospodara tvoga bolje nagrađena i ono u što se čovjek može pouzdati.„ (El-Kahf 18:46)
Znanje
Biti inteligentan može biti dar ili iskušenje. Allah je nekima dao sposobnost i priliku da postanu inteligentni i utjecajni. Ali inteligencija može biti i iskušenje, jer svojom inteligencijom možete manipulirati i zavaravati druge da biste dobili ono što želite na račun drugih. Kad dođe dan polaganja računa, morat ćete odgovarati za svoje postupke i bit ćete pitani ukoliko imate prevarantsku narav. Osoba koja vjeruje da je bolja od drugih i postaje hvalisava i egoistična, ne shvaća da je intelekt dar od Allaha i dopustila je svom egu da je kontrolira. Ogromna je odgovornost činiti dobro s znanjem koje nam je dato i prenositi ga u ime Allaha, radi poboljšanja života drugih.
Upamtite da je ovaj život kratak i privremen. Moramo pratiti svoje postupke i ponašanje i učiniti sve što je u našoj moći da Allahu dokažemo zašto zaslužujemo ulazak u Džennet. Zato sebi odmah postavimo spomenutih 5 pitanja.
Sura Et-Tekasur – Nadmetanje
zatim ćete toga dana o blagodatima biti pitani sigurno!
ثُمَّ لَتُسْأَلُنَّ يَوْمَئِذٍ عَنِ النَّعِيمِ
Komentar ajeta:
toga dana ćete biti pitani jeste li bili zahvalni na blagodatima koje vam je Allah dao, zdravlju, sigurnosti, nafaki i dr.
Ibn-Džerir od Ebu-Hurejrea, r.a., navodi da je rekao: “Dok su Ebu-Bekr i Omer sjedili, prišao im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., i upitao: (690) ‘Šta vas je natjeralo da ovdje sjedite?’ Njih dvojica su odgovorili: ‘Tako nam Onoga Koji te je s istinom poslao, iz naših kuća nas nije istjeralo ništa drugo do glad.’ On je rekao: ‘Tako mi Onoga Koji me je s istinom poslao, ni mene nije ništa drugo istjeralo.’ Odatle su krenuli zajedno dok nisu došli do kuće jednog ensarije čija ih je žena dočekala, koju je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao: ‘Gdje je taj i taj?’ (tj. muž). Odgovorila je da je otišao da im potraži pitke vode. Čovjek je došao noseći mješinu sa vodom i rekao: ‘Dobro došli! Zar je Božijeg roba mogao posjetiti neko odabraniji nego što je Vjerovjesnik koji me je posjetio danas!’ Objesivši mješinu sa vodom za korijen grane jedne palme, otišao je i donio im grozd hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: ‘Zašto ih nisi pootkidao?’ ‘Htio sam da ih pred svojim očima proberete’, odgovorio je. Zatim je uzeo nož, pa mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Nemoj da bi zaklao muzaru!’ Toga dana zaklao im je bravče, pa im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada su jeli, rekao: ‘Za ovo ćete, na Sudnjem danu, biti pitani. Iz vaših kuća vas je istjerala glad i niste se u njih ponovno vratili dok ovo niste dobili. Ovo spada u blagodati.'” Ovaj hadis navodi Muslim, Ebu-Ja’la, Ibn-Madže i sastavljači sva četiri Sunena. Ali ibn Ebu-Talha od Ibn-Abbasa prenosi da je u pogledu riječi Uzvišenog:
“…zatim ćete toga dana o blagodatima biti pitani sigurno!”, rekao: “Sladak život /blagodati/ jesu zdravo tijelo, uši i oči. Allah će Svoje robove pitati u što su ih koristili, iako to On bolje zna od njih samih.” Na to se misli pod riječima Uzvišenog:
“…i sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati.” (17:36) U Buharijinom Sahihu, i Sunenima Tirmizije, Nesaije i Ibn-Madžea navodi se da je Ibn-Abbas rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /691/’Oko dvije blagodati mnogi ljudi se zavaravaju: oko zdravlja i slobodnog vremena'”, tj. nedovoljno zahvaljuju na ove dvije blagodati, niti ih koriste kako treba, a svako ko ih ne koristi kako treba i ne vodi o njima brigu, zavarava se.
