Riječ hadž znači cilj, svrha, namjera (sa arapskog kasd). Sa stanovišta islamskog vjernika to je namjera i putovanje u Mekku (današnja Saudijska Arabija) s ciljem obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uslovima.
Danas vlada Saudijske Arabije kontroliše dolazak na Hadž time što izdaje specijalne vize za strane državljane za potrebe hodočašća u toku islamskog mjeseca Zu-l-Hidždže. Ulaz u Mekku je zabranjen nemuslimanima i čitav grad je svetište muslimana.
Hadž je jedan od temelja Islama i zbog toga je obavezno jedanput obaviti hadž, ako je osoba u mogućnosti. U 97. ajetu sure Āli ‘Imrān Kur’ana je navedeno:
“Hodočastiti Kabu dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.” (Kur’an 3:97)
Također mnogi hadisi bilježe da je Muhammed, a.s. podsticao vjernike da obavljaju hadž. Npr.
Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljaju hadža.
Hadždž – peta islamska dužnost u svjetlu njegove posebnosti u odnosu na druge temelje u vjeri. Spominjemo definiciju, historijat, duznosti, ciljeve i farzove hadzdza
Definicija hadždža – hadždž znači posjeta Ka’bi radi obavljanja određenih obreda, ili posjeta određenih mjesta (Ka’be, Arefata, Muzdelife i Mine) u određeno vrijeme (u mjesecima hadža: ševvalu, zu-l-ka’detu i zu-l-hidžetu), kao sto Allah dž.s., kaže: “Hadždž je u odredjenim mjesecima…” (El-Beqare, 197)
Historijat i simbolika obreda hadždža
Hadždž je skup obreda sa puno simbolike protkane tradicijom ranjih generacija i poslanika od Adema, a.s., preko Ibrahima, a.s., do Muhammeda, a.s., koji kaže: “Poslao je Allah, dz.s., Dzibrila Ademu, pa mu naredi da sagradi Kucu, a potom da tavafi oko nje. Dzibril mu je tada reako: “Ti si prvi covjek, a ovo je prva kuca koja je podignuta radi ljudi.” (Bejheki)
Allah dz.s kaže: „Prvi hram sagraden za ljude jest onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svijetovima.” (Ali- Imran, 96.) Taj isti hram su svojevremeno obnovili Ibrahim i Ismail, a.s. „I dok su Ibrahim i Ismail temelje hrama podizali, oni su molili: Gospodaru nas, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve cujes i sve znas!” (Ali-Imran, 127.)
Što se tiče obreda hadža, u predislamskom dobu, ustanovljeno je da su hodočasnici obilazili oko Ka’be, ubrzano hodali između Safe i Merve, stajali na Arefatu, boravili na Mini i bacali kamenčiće. Formalno gledajući, radili su sve one obrede koje i mi danas radimo, s tim što je islam izmijenio sam čin i bit hodočašća.
