Različite Teme

Između kufra ubjedjenja i kufra djela

Ovdje postoji još jedna osnova a to je da se kufr može podijeliti na dva dijela i to:

1. kufr djela i
2. kufr nijekanja i inata.

Kufr nijekanja je da zaniječe ono za šta zna da je s tim došao Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, od Allaha,Azze ve dzelle, iz inata. Kao što je npr. nijekanje Božijih imena, sifata, dijela i propisa. Ovakva vrsta kufra je, sa svih aspekata, u suprotnosti sa imanom. A što se tiče kufra u djelima, on se može podijeliti na skupinu koja je u suprotnosti sa imanom-tj. negira ga i skupinu koja to nije.
Tako npr. činiti sedždu kipu, ponižavati mushaf, ubiti poslanika i psovati ga, negira iman.
A što se tiče suđenja po nečemu mimo onoga što je
Allah objavio i ostavljanja namaza to je od praktičnog kufra zasigurno.

Nije moguće od takvih negirati ime kufra nakon što su ga Allah ,Azze ve dzelle, i Njegov Poslanik ,sallallahu alejhi we sellem, tako oslovili. Sudac ili vladar koji sudi po onome što nije objavio Allah je kafir, ostavljač namaza je kafir, što je jasno spomenuto u riječima Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, ali je to praktični kufr a ne kufr ubjeđenja. Nemoguće je da Allah suca koji ne sudi po Allahovim zakonima imenuje kafirom i da Poslanik ,sallallahu alejhi we sellem, ostavljača namaza imenuje kafirom a da oni ne uđu pod značenje riječi kafir. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem , je negirao iman zinalučara, kradljivca, onoga ko konzumira alkohol,

(1) zatim iman onoga čiji komšija nije siguran od njegova nasilja.(2) Pa, ako je negirao njihov iman on je kafir sa stanovišta dijela a ne pripisuje mu se kufr nijekanja i inata. Također, i njegove liječi: “Nemojte se poslije mene vratiti u nevjerstvo ubijajući jedni druge.” (3)

Ovo je kufr djela. Kao i njegove riječi: “Onaj ko otiđe vračaru ili opći sa ženom u njenu z.adnjicu-duburu taj je zanijekao ono što je objavljeno Muhammedu.” (4)

Također, hadis: “Ako čovjek kaže svome bratu (muslimanu): ‘O kafire’, jedan od njih dvojice će se vratiti s tim.’” (5)
Allah ,Subhanehu we Te`ala, je one koji rade po jednom dijelu “Knjige” nazvao mu’minima u taj dio po kojem rade, a kafirima u onaj dio po kojem ne rade. U tom kontekstu Uzvišeni kaže:

”I kada smo od vas zavjet uzeli da krv jedni drugima nećete proljevati i da jedni druge iz zemlje vaše nećete izgoniti, – vi priznajte da je tako i svjedoci ste -vi ipak jedni druge ubijate, a pojedine od vas iz zavičaja njihova izgonite – pomažući jedan drugom protiv njih, čineći i grijeh i nasilje; a ako vam kao sužnji dođu, vi ih otkupljujete -, a zabranjeno vam je da ih izgonite. kako to da u jedan dio Knjige vjerujete, a drugi odbacujete?! Onoga od vas koji čini tako stići će na ovome svijetu poniženje, a na Sudnjem danu biće stavljen na muke najteže. – A Allah motri na ono što radite.”(EI-Bekara, 84-85)

Allah, Subhanehu we Te`Ala, je obavjestio da su oni priznali svoj zavjet koji im je Allah naredio i kojeg su se pridržavali. Ovo upućuje da su oni vjerovali da im je obaveza da jedni druge ne ubijaju i da ih ne progone iz njihovih kuća. Zatim dalje obavještava da su se oni o to ogriješili, te da je skupina od njih ubijala drugu skupina i da ih je prognala iz njihovih domova, što predstavlja kufr-nijekanje onoga na što su se obavezali u Knjizi. Zatim nas obavještava da su iz te skupine otkupljivati zarobljenike što predstavlja njihov iman u pogledu onoga na što su se obavezali u Knjizi.

Te su u tom pogledu mu’min u odnosu na ono na šta su se obavezali u svom zavjetu a nevjernici u ono na šta su se oglušili. Tako da je praktični iman nasuprot praktičnog kufra i da je iman ubjeđenja nasuprot kufra ubjeđenja. To što smo rekli da je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, obznanio u vjerodostojnom hadisu: ” Psovanje muslimana je grijeh, a njegovo ubistvo je kufr.”

(6) Tako da je razdvojio između njegova psovanja i ubistva, jedno je učinio fiskom-griješenjem koje ga ne čini kafirom, a drugo je proglasio kufrom. Poznato je da je time podrazumijevao praktično nevjerstvo, a ne nevjerstvo ubjeđenja.
Ova vrsta kufra ga ne izvodi iz kruga islama i našeg millera kao što zinalučara, kradljivca, i pijanicu njegovo djelo ne izvodi iz kruga islama iako mu je oduzet epitet imana.
Ovakvo pojašnjenje ima utočište kod ashaba, koji su bili najučeniji ljudi ummeta u poznavanju Allahove Knjige kao i poznavanju kufra i islama i onoga što sa sobom povlače. Ove mes’ele su naslijeđene od njih. Potonji učenjaci nisu shvatili njihove stavove pa su se podjelili u dvije skupine:

1. oni koji su vlasnike velikih grijeha protekfirili i izveli iz kruga islama, te za istog tvrde da će vječno ostati u Vatri.
2. skupina ih je okarakterisala mu’minima potpunog imana.

Prvi su zastranili, a drugi su se prema tome hladnokrvno nemamo ponijeli. Allah , Subhanehu we Te`ala, je uputio ehli-sunnet na uzorit, središnji pravac, koji unutar svih tih prvaca predstavlja ono što predstavlja vjera islam unutar drugih vjera. Tako da u ovoj stvari postoji kufr pored kufra,nifak (licemjerstvo) pored nifaka, širk mimo širka, fisk mimo fiska i zulum mimo zuluma. (7)

Prenosi Sufjan b. Ujejne od Hišama b. Hudžejra od Tavusa od Ibn-Abbasa~da je u pogledu riječi Uzvišenog:

وَٱلۡكَـٰفِرُونَ هُمُ ٱلظَّـٰلِمُونَ

“0ni koji ne sude prema onome što je Allah objavio oni su pravi nevjernici.” (EI-Maida, 44), rekao: ‘Nije to kufr prema kojem su otišli.’” (8) Tavus je rekao kako je Ibn Abbas ,radiAllahu anhu, upitan o značenju ovog ajeta pa je odgovorio: “To je kufr, ali nije kao kufr onoga ko ne vjeruje u Allaha, Njegove meleke, kitabe i poslanike.” I još je rekao: “To je kufr koji ne izvodi iz vjere -milleta.”(9) Prenosi Sufjan od Ibn-Džurejdža od Ata’a da je rekao: “To je kufr mimo kufra i zulum mimo zuluma i griješenje-fisk mimo fiska.” (10) Ono što je rekao Ata jasno je iz Allahove knjige za onoga ko to poima. Jer Allah~ je sudiju ili vladara koji ne sudi po onome što je Allah objavio nazvao kafuom a, također, je i onoga koji niječe ono što je Allah objavio nazvao kafirom. Očito je da ove dvije vrste kafua nisu jednaki. Zatim u Kur’anu Allah,Subhanehu we Te`ala ,kafira naziva zalimom (nasilnik), u tom kontekstu kaže:

وَٱلۡكَـٰفِرُونَ هُمُ ٱلظَّـٰلِمُونَ

“A nevjernici su zaista zalimi.” (El-Bekara, 254)

A, također, je one koji prelaze Allahove granice u pogledu braka (nikaha), razvoda (talaka), vraćanja žene nakon prvog puštanja (redž’a) i onoga koji prelazi granice u pogledu hul’a, a to je traženje razvoda na insistiranje žene, nazvao zalimom pa kaže:

وَمَن يَتَعَدَّ حُدُودَ ٱللَّهِ فَقَدۡ ظَلَمَ نَفۡسَهُ

“Onaj koji Allahove propise krši-sam sebi zulum čini.” (Et-Talak, 1)

Allahov vjerovjesnik Junus ,alejhi we selam, kaže:

أَن لَّآ إِلَـٰهَ إِلَّآ أَنتَ سُبۡحَـٰنَكَ إِنِّى ڪُنتُ مِنَ ٱلظَّـٰلِمِينَ

“Nema boga osim Tebe, hvaljen neka Si, ja sam bio od zalimal” (El-Enbija, 87)

Kada je pogriješio Adem,alejhi selam,je rekao: ;

رَبَّنَا ظَلَمۡنَآ أَنفُسَنَا
“Gospodaru naš mi smo prema sebi zulum učinili.” (EI-E’araf, 23)

Allahov sagovornik Musa,alejhi selam,je rekao:

رَبِّ إِنِّى ظَلَمۡتُ نَفۡسِى فَٱغۡفِرۡ لِى فَغَفَرَ لَهُ
“Gospodaru moj ja sam sebi zulum učinio pa mi oprosti.” (El-Kasas,16)

Pomenuti zulum nije kao onaj zulum (zulum kafira). Zatim je kafire oslovio fasicima, kao što stoji u Njegovim riječima: وَمَا يُضِلُّ بِهِۦۤ إِلَّا ٱلۡفَـٰسِقِينَ (٢٦) ٱلَّذِينَ يَنقُضُونَ عَهۡدَ ٱللَّهِ مِنۢ بَعۡدِ مِيثَـٰقِهِ

“Ali, u zabludi ostavlja samo velike grešnike (fasike), koji krše već čvrsto prihvaćenu obavezu prema Allahu.” (El-Bekara, 26-27)

Kao i Njegove riječi:

وَلَقَدۡ أَنزَلۡنَآ إِلَيۡكَ ءَايَـٰتِۭ بَيِّنَـٰتٍ۬‌ۖ وَمَا يَكۡفُرُ بِهَآ إِلَّا ٱلۡفَـٰسِقُونَ
“A Mi tebi jasne dokaze objavljujemo i jedino nevjernici (fasici) neće u njih da vjeruju.” (El-Bekara, 99)

Ovakvih primjera je puno u Kur’anu. Zatim je mu’mine nazvao fasicima, kao što je u Njegovim riječi :

يَـٰٓأَيُّہَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ إِن جَآءَكُمۡ فَاسِقُۢ بِنَبَإٍ۬ فَتَبَيَّنُوٓاْ أَن تُصِيبُواْ قَوۡمَۢا بِجَهَـٰلَةٍ۬ فَتُصۡبِحُواْ عَلَىٰ مَا فَعَلۡتُمۡ نَـٰدِمِينَ

“O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest,dobro je provjerite; da u nezananju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onoga što ste učinili pokajete.” (El-Hudžurat, 6)

Ovaj ajet je objavljen kao propis o El-Hakemu b. Ebi El-Asu. (11) Ovaj fasik nije kao onaj fasik kojeg njegov fisk izvodi iz vjere. Zatim Uzvišeni kaže:

وَٱلَّذِينَ يَرۡمُونَ ٱلۡمُحۡصَنَـٰتِ ثُمَّ لَمۡ يَأۡتُواْ بِأَرۡبَعَةِ شُہَدَآءَ فَٱجۡلِدُوهُمۡ ثَمَـٰنِينَ جَلۡدَةً۬ وَلَا تَقۡبَلُواْ لَهُمۡ شَہَـٰدَةً أَبَدً۬ا‌ۚ وَأُوْلَـٰٓٮِٕكَ هُمُ ٱلۡفَـٰسِقُونَ

“One koji okrive poštene žene1 a ne dokažu to s četiri svjedoka, sa osamdeset udara biča izbičujte i nikada više svjedočenje njihovo ne primajtei to su nečasni [judi /fasici/.” (En-Nur, 4)

Zatim o Iblisu je rekao:

فَفَسَقَ عَنۡ أَمۡرِ رَبِّهِ

“l zato se ogriješio (ar. feseka) o zapovijest Gospodara svoga.” (El-Kehf,50)

I kaže:

ٱلۡحَجُّ أَشۡهُرٌ۬ مَّعۡلُومَـٰتٌ۬‌ۚ فَمَن فَرَضَ فِيهِنَّ ٱلۡحَجَّ فَلَا رَفَثَ وَلَا فُسُوقَ

Hadždž je u odredenim mjesecimai onom ko se obaveže da će u njima hadždž obavljati nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi (ar. fusuk), i nema svade u danima hadždža. “ (El-Bekara, 197)

Ovaj fisk nije kao onaj fisk. Kufra irna dvije vrste. Zuluma ima dvije vrste, dvije su vrste fiska, također, su dvije vrste neznanja (džehla): Džehl kufra kao što je u riječima Uzvišenog:

خُذِ ٱلۡعَفۡوَ وَأۡمُرۡ بِٱلۡعُرۡفِ وَأَعۡرِضۡ عَنِ ٱلۡجَـٰهِلِينَ

”Ti praštajl i traži da se čine dobra djela a neznalica (ar. dzahila) se kloni!” (El-E’araf, 199)

Zatim dzehl koji ne predstavlja kufr kao što su riječi Uzvišenog:

إِنَّمَا ٱلتَّوۡبَةُ عَلَى ٱللَّهِ لِلَّذِينَ يَعۡمَلُونَ ٱلسُّوٓءَ بِجَهَـٰلَةٍ۬
“Allah prima pokajanje samo od onih koji učine kakvo hrđavo djelo samo iz lakosmislenosti (ar. bi džehaletin) “ (En-Nisa, 17)

Također, dvije su vrste širka: Širk koji čovjeka izvodi iz milleta i to je veliki širk, i širk koji ne izvodi iz milleta a to je mali širk, širk u djelima i širk koji se ogleda u pretvaranju-rija’u. U pogledu velikog širka Allah ,Subhanehu we Te`Ala kaže:

إِنَّهُ ۥ مَن يُشۡرِكۡ بِٱللَّهِ فَقَدۡ حَرَّمَ ٱللَّهُ عَلَيۡهِ ٱلۡجَنَّةَ وَمَأۡوَٮٰهُ ٱلنَّارُ‌ۖ وَمَا لِلظَّـٰلِمِينَ مِنۡ أَنصَارٍ۬
“Ko drugog Allahu smatra ravnim Allah će mu ulazak u Džennet zabraniti i boravište njegovo će Džehennem bitii a nevjernicima neće niko pomoći.” (EI-Maida, 72)

I Njegove riječi:

وَمَن يُشۡرِكۡ بِٱللَّهِ فَكَأَنَّمَا خَرَّ مِنَ ٱلسَّمَآءِ فَتَخۡطَفُهُ ٱلطَّيۡرُ أَوۡ تَهۡوِى بِهِ ٱلرِّيحُ فِى مَكَانٍ۬ سَحِيقٍ۬
“A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan-bit će kao onaj koji je s neba pao i koga su ptice razgrabile ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio.” (EI-Hadždž, 31)

A u pogledu širka pretvaranja-rija’a kaže:

فَمَن كَانَ يَرۡجُواْ لِقَآءَ رَبِّهِۦ فَلۡيَعۡمَلۡ عَمَلاً۬ صَـٰلِحً۬ا وَلَا يُشۡرِكۡ بِعِبَادَةِ رَبِّهِۦۤ أَحَدَۢا

“Ko žudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen neka čini dobra djela i neka klanjajući se Gospodaru svome ne smatra Njemu ravnim nikoga!” (El-Kehf, 110)

U mali širk spada i ono što je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, spomenuo u sljedećem hadisu: “Onaj ko se zakune nečim pored Allaha već je učinio širk.” (12) Hadis bilježi Ebu-Davud i drugi. Opšte je poznato da zaklinjanje nečim mimo Allaha čovjeka ne izvodi iz millera, niti povlači propise koji se odnosi na kafire. U ovo poglavlje spadaju riječi Poslanika ,sallallahu alejhi we sellem, ” Širk u ovom ummetu je skriveniji od malog mrava. ” (13) Pogledaj kako se kufr, širk, džehl i zulum dijele na onaj koji izvodi iz vjere i drugi koji ne izvodi iz vjere.

Tako je i sa nifakom. Nifak se dijeli na nifak ubjeđenja i nifak dijela. Nifak ubjeđenja je onaj zbog kojih Allah kori munafike u Kur’anu i zbog kojeg će ih kazniti u samom dnu Džehennema a nifak u djelima je onaj koji je spomenuo Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, u slijedećem hadisu:“Tri su znaka munafika: Kada govori laže, kada obeća iznevjeri i kada mu se povjeri on to pronevjeri.” (14)

U Sahihu se, također, navodi: “Kod koga se nađu četiri stvari bit će pravi munafik, a kod koga se nađe jedno od tih svojstava on će imati pri sebi svojstvo nifaka sve dok se ne kloni toga: kada govori laže, kada preuzme ugovor ili obavezu prevari, kada se raspravlja nemoralan je i kada mu se nešto povjeri on to pronevjeri.” (15)

Ovo su djela nifaka koja se mogu sastati sa osnovom imana. Međutim, ako se ove osobine upotpune kod čovjeka i on bude ustrajan u činjenju pomenutih stvari, vlasnik pomenutih grijeha može izići iz kruga islama pa makar i klanjao, davao zekat i postio i smatrao sebe muslimanom. Jer čovjekov iman zabranjuje čovjeku činjenje ovih djela,pa ako u čovjeku ne bude ništa što bi ga više sprečavalo od činjenja istih onda on postaje pravi munafik. Ahmedov govor, također, upućuje na ovakav zaključak. Prenosi se od Ismaila b. Seida eš-Šalendžija da je upitao Ahmeda b. Hanbela o onome ko je ustrajan u činjenju velikih grijeha i koji ulaže veliki napor u traženju i činjenju istih -a koji i pored toga klanja, daje zekat i posti -da li je on ustrajan (ar. musirr) u griješenju?

Pa je odgovorio: “On se smatra ustrajnim (musirr) u griješenju i na njega se odnose riječi Poslanika, sallallahu alejhi we sellem: ‘Dok čini zinaluk zinalučar nije mu’min’ Takav izlazi iz kruga imana i ostaje samo u krugu islama.” Isto je i sa Poslanikovim riječima:
“Dok pije vino nije mu’min i dok krade nije mu’min.” (16) Isti je slučaj sa riječima Ibn-Abbasa ,radijallahu anhu, u pogledu riječi Uzvišenog:

وَمَن لَّمۡ يَحۡكُم بِمَآ أَنزَلَ ٱللَّهُ فَأُوْلَـٰٓٮِٕكَ هُمُ ٱلۡكَـٰفِرُونَ
“Oni koji ne sude prema onome što je Allah objavio, oni su pravi nevjemici.”(El-Maide, 44)

Ismail kaže: “Rekao sam mu kakav je ovo kufr?” Pa je odgovorio: “Kufr koji ne izvodi iz milleta.” Tako je i sa imanom neki njegovi dijelovi se razlikuju od drugih.

(1)Tahridž ovog had isa je prethodio.
(2) Hadis je sahib. Bilježi ga Buharija u knjizi El-edeb, poglavlje, Ism men la je’men džaruhu bevaikahu, 5/224, hadis br. 5670, u lancu preko Ibn Ebi-Zi’ba od Seida od Ebu Surejha merfuan sa lafzom: ,,’Tako mi Allaha ne vjeruje, tako mi Allah ne vjeruje’, ‘A ko to Allahov Poslaniče, upitaše?’ ‘Onaj od čijeg nasilja nije siguran njegov komšija’,reče”.

(3) Hadis je muttefekun alejhi. Bilježi ga Buharija u knjizi El-edeb, poglavlje Ma džae fi kavH redžulin vejleke, 5/2282, hadis br. 5814 i Muslim u knjizi El-Iman, poglavlje Bejan kavli resulillahi la terdžu…oba u lancu preko Šubeta od Vakida b. Muhammeda b. Zejda od njegova oca od Ibn-Omera … od njega.

(4) Hadis je sahih. Bilježi ga Ebu-Davud u knjizi El-kehane, poglavlje Fil-kahini ve ttathir,4/ 168, hadis br. 3904, i u njemu; “Odrekao se onoga što je objavljeno Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem”, hadis većje prethodio.

(5) Hadis je muttefekun alejhi. Bilježi ga Buharija u knjizi EI-Edeb, poglavlje Men keffere ehahu bi gajri te’vil fehuve kema kale, 10/531, hadis br. 6104, i Muslim u knjizi Iman, poglavlje Bejanu hah men kale Liehihi muslim ‘ja kafir’, 1/325/60, oba u lancu preko Ibn Omera … od njega.

(6) Hadis je muttefekun alejhi. Tahridž ovog hadisa je prethodio.

(7) U akidi se termin “kufr mimo kufra” (ar. kufrun dune kufrin) zove mali kufr koji ne izvodi iz vjere. Isti je slučaj sa ,,nifakom mimo nifaka”i “širkom mimo širka”. (Op. p.)
(8) Tahridž (Izvod) ovog badisa je prethodio.
(9) Bilježi ga Taberi u svom Tefsiru, 6/256, u lancu preko Sufjana od Abdurrezaka od Mamera … od njega.Tabridž ovog hadisa je prethodio.
(10) Tahridž ovog ha disa je prethodio.
(11) Bilježi ga Taberi u svom Tefsiru, 2/256 u lancu preko Sufjana od Abdurrezaka od Mamera … od njega.

(12) Kažem: “Sujuti u knjizi Esbabun-nuzul spominje da je ajet objavljen povodom Velida b. Ukbe kada gaje poslao Harisu b. Diraru Huzaiju … i kaže da ga Bilježi imam Ahmed i da su mu prenosioci povjerljivi.” Pogledaj Esbabun-nuzul, str 180. Kažem: “Bilježi ga Hejsemi u Medžme’u ez-zevaid, 71109 i kaže da ga bilježi Ahmed i Taberani te da su Ahmedovi prenosioci povjerljivi.”

(13) Hadis je sahih. Bilježi ga Ebu-Davud u svom Sunenu,
hadis br. 3251,  preko Ibn Omera …

(14) Hadis je hasen. Bilježi ga Ahmed u Musnedu, 3/403, i Taberani u Evsatu, 4710, hadis br. 3479 i b. Šejbe u svom Musannefu, 6170, hadis br. 29547 i Bilježi ga Hejsemi u Medžme’u, 10/223 i kaže: “Bilježi ga Ahmed i Taberani u Kebiru i Evsatu, prenosioce kod Ahmeda i Ebu-Alija Ibn-Hiban smatra povjerljivim.” Albani kaže da je hasen ligajrihi u Sahihu tergib ve terhib a predaja ima i šahida u hadisu Ebu-Bekra es-Siddika … od njega. Bilježi ga Ebu-Jala u svom Musannefu, 1160, hadis br. 58 i Bubarija u Edebul-mufredu, 1/250, hadis br. 716 a Albani ga je ocjenio vjerodostojnim u Sahihul-džami’u, hadis br. 3731 u hadisu Ebu-Bekra, radijallahu anhu. od njega.
(15) Hadis je muttefekun alejhi. Bilježi ga Bubarija u knjizi Iman, poglavlje, Alametul munaftk, 1/111, hadis br. 33 i Muslim u knjizi Iman, poglavlje, Bejanu hisalil munafiki,1/107/59 oba u lancu preko Ebu Hurejre ,radijallahu anhu, .. od njega.
(16) Tahridž ovog hadisa je prethodio.

Islamski Forum
Back to top button