Različite Teme

Jezičko značenje sunneta?

Jezičko i šerijatsko značenje sunneta

Jezički, sunnet znači način, put, bilo da je on pozitivan ili negativan. Sunnet u ovom slučaju ima jako velik spektar značenja.

Šerijatsko značenje sunneta:

Šerijat sužava jezičko značenje sunneta na praksu Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.

Definicija sunneta ima različite oblike u zavisnosti od šerijatske oblasti:

a) Kod učenjaka hadisa, sunnet je sve što je pripisano Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem od riječi, djela, potvrda ili svojstava.

b) Kod učenjaka fikha (islamskog prava), sunnet je ono što je preneseno od Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, a što nije farz.

Primjer ovog značenja sunneta je izgovaranje riječi “Amin” na kraju učenja Fatihe u namazu. S obzirom da ovo nije farz (stroga obaveza), izostavljanje ovog sunneta neće pokvariti namaz. Također, pod isto značenje riječi sunnet dolaze i namaski sunneti.

Većina običnog svijeta od muslimana podrazumijeva samo ovo, fikhsko, značenje sunneta, pa kada se spomene sunnet, njima je to asocijacija za “ono što se ne mora”. Ovakvo shvatanje je, naravno, neispravno, jer isključuje druga značenja sunneta i pogrešno ograničava sunnet samo na značenje koje ima u fikhu.

c) Kod učenjaka usuli fikha, sunnet je izvor Šerijata, pored Kur’ana.

d) Kod učenjaka akide (islamskog vjerovanja), sunnet je uputa na kojoj su bili Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem i njegovi ashabi znanjem i djelom, javno i tajno, tj. akida u koju je vjerovao Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem i ashabi, a iz koje proizilaze propisi, adabi, ahlak i sve ostale stvari.

Većina hadiskih učenjaka je stanovišta da su hadis ili sunnet riječi istog značenja i da obuhvataju sve ono što se pripisuje Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, od riječi, djela, odobravanja šutnjom, tjelesnih i moralnih osobina.

Također, mnogi islamski učenjaci navode principijelnu razliku između termina sunnet i hadis. Prema njihovom tumačenju, riječ sunnet se odnosi na Poslanikov život, a riječ hadis se odnosi na zapis, tj. pisanu informaciju o pojedinim detaljima toga života.

Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik, s.a.v.s., prenosi od Allaha, dž.š., započinjući ga riječima: “Rekao je Allah, dž.š…”; što nije Kur’an.

Razlike između hadisi-kudsija i Kur’ana su sljedeće:

– Kur’an je i po izrazu i po značenju od Allaha, dž.š., dok je hadisi-kudsij od Allaha po značenju, a po izrazu je od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. – kur’anski stil izražavanja jeste mudžiza, dok se to ne može reći za hadisi-kudsij – učenje je Kur’ana ibadet. U hadisu je navedeno da za svaki proučeni harf učač ima nagradu deset dobrih djela; dok onaj koji čita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugi učenik koji se bavi traženjem iluma – za učenje Kur’ana, ako ćemo Mushaf držati u rukama, potrebno je uzeti abdest, dok to nije slučaj sa hadisi-kudsijem – namaz nije ispravan ako se u njemu ne prouči nešto iz Kur’ana, dok to nije uslov za hadisi-kudsij – cjeli Kur’an prenesen je mutevatir1 predanjima, dok to nije slučaj sa hadisi – kudsijem; ima hadisa koji su mutevatir, ispravni (sahih), slabi (daif), hasen (prihvatljivi), i onih koji su apokrifni (mevdu’).
Islamski Forum
Back to top button