Prenosi se od Ebu Hurejre, Allah bio njime zadovoljan, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik alejhi selam: “Vjernik ne biva ujeden iz iste rupe dva puta”. (Mutefekun alejhi)
Ovaj primjer je Poslanik alejhi selam naveo kako bi pojasnio potpunost vjerničkog čuvanja i njegove budnosti i da vjernika njegov iman sprečava od činjenja loših djela koje mu štete, a ako uradi nešto od tih djela on istog momenta požuruje ka pokajanju i vraćanju Allahu.
Od potpunosti vjerničkog pokajanja jeste da se maksimalno pazi i upozorava na uzrok (sebeb) koji ga je naveo na grijeh, kada je ubacio svoju ruku u rupu pa ga je ujela zmija, zatim nakon toga neće ubacivati svoju ruku u tu rupu zbog onoga što ga je snašlo prvi put.
Vjerovanje, onoga kod koga se nađe, navodi na djela pokornosti i daje mu volju da ih čini a žalosti ga ako mu nešto od tih pokornosti promakne. Vjerovanje odvraća vjernika od činjenje grijehova a ako se desi da nešto od toga uradi požuruje ka izvlačenju iz tih grijehova i ne vraća se u slično onom što je uradio.
Korist hadisa: Podsticanje na odlučnost i oštroumnost u svim stvarima, a za ovo je potrebno poznavanje korisnih uzroka i njihovo izvršavanje i poznavanje štetnih uzroka i klonjenje od njih.
Hadis još upućuje na izbjegavanje uzroka sumnji koji ako im se približiš za bojati se da ne upadneš u zlo, kao i to da se sredstva (stvari koje dovode do nečega) uzimaju u obzir.
Allah je upozorio vjernike na vraćanje u ono što im je šejtan uljepšao od upadanja u grijehe, rekao je Allah: “Allah vas opominje da više nikad tako nešto ne ponovite, ako ste vjernici”. (sura En-Nur, 17. ajet)
Onaj ko je okusio zlo a zatim se pokajao od toga, njegova odvratnost prema tome bića veća i njegovo upozoravanje drugoga biće dosežnije zato što iz iskustva zna ružne tragove tog zla.
Od koristi ovog hadisa je i to da je smirenost od Allaha a brzopletost od šejtana. Nije blagi osim onaj koji je imao posrtaj niti mudri osim onaj koji je imao iskustvo.
A Allah najbolje zna.
Iz knjige: Behdžetu kulibil ebrar
Autor: AbdurRahamn ibn Nasir Es-Sa’dij
