Različite Teme

Noć Lejletu-l-kadr

Iz rubrike: Islamske odabrane noći

Svi znamo važnost i veličinu te noći. Ta blagoslovljena noć, je bolja od hiljadu drugih mjeseci u kojima nema noći Lejletu-l-kadr.

Njenu veličinu opisao je uzvišeni Allah riječima: “Mi smo ga (Kur’an), počeli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš, šta je ta noć Kadr?

Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci . Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.“ (AL-Qadr, 1-5)

Noć Kadr, također je slikovito opisao i Poslanik, s.a.v.s., u mnogim hadisima, koje nažalost, često i ne čitamo sa razumijevanjem.

Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: “Došao vam je blagoslovljeni mjesec, u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci.

Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro, a neće biti uskraćeno osim pravom nesretniku.“ (Ibn Madže, a šejh Albani, rhm, je rekao za ovaj hadis da je hasenun sahih)

U drugom hadisu od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Poslanik, sa.v.s., rekao: “Ko noć Kadra provede klanjajući namaz, vjerujući u njen blagoslov, tražeći na taj način nagradu od Allaha, biće mu oprošteni raniji grijesi.“ (Buharija i Muslim)

LEJLETUL KADR ? NOĆ KADR

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

“Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr – a šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki, i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga spuštaju se u njoj zbog odluke svake, Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (Kur’an, 97:1-5)

Vrijednost noći Kadr

1. Koliko je ta noć vrijedna najbolje se vidi iz samoga Kur’ana. Naime, u Kur’anu se o njoj govori na dva mjesta, od kojih je jedno kompletna 97. sura, koja je po njoj i dobila ime.

2. U drugom ajetu te sure kaže se: ?A ko će ti reći šta je noć Kadr?’?Onaj ko proučava Kur’an primijetit će da, kada god Uzvišeni počne pitanje riječima ?A ko će ti reći…? (we ma edrake..), On time skreće pažnju onoga kome se obraća na nešto što je veoma važno. Dakle, ovdje, na taj način, najavljuje govor o najvažnijoj i najodabranijoj noći.

3. U trećem ajetu te sure kaže se: ?Noć Kadr bolja je od hiljadu mjeseci?. Naravno, time se misli na mjesece u kojima nema te noći. Mnogi su pretvarali tu cifru u godine, pa su došli do podatka da je ta noć vrednija od osamdeset tri godine i četiri mjeseca u kojima nema te noći! Tumačeći ovaj ajet, mufessiri kažu da se time misli da su dobra djela urađena u toj noći, ako se kompletna provede u činjenju dobrih djela, vrednija nego sva dobra djela urađena u periodu od osamdeset tri godine i četiri mjeseca. Time se traži od vjernika da tu noć provedu što više, a po mogućnosti i cijelu, u činjenju dobrih djela.

4. U toj suri ona se naziva ‘Noć sudbine’ (lejletul-kadr) i spasom (selam), a u suri ?Ed-Duhan? opisuje se kao blagoslovljena noć (fi lejletin mubareketin).

5. Pored toga, i’tikaf, tj. boravak u džamiji zadnjih deset dana i noći u ramazanu, radi ibadeta, propisan je svakako i zbog toga da bi se ta noć provela u činjenju dobrih djela i tako zaradila velika nagrada koja se samo na taj način može steći.

Razlog njenog izuzetnog značaja

Najznačajniji događaj koji se desio od samoga početka ljudskog roda do danas jeste spoj višeg i nižeg svijeta, spoj Neba i Zemlje, tj. objava Kur’ana i silazak upute cijelom čovječanstvu, kako bi bili na pravom putu, a to je se desilo o noći Lejletul-Kadra.

Kada je noć Kadr?

Allah, dž.š, namjerno nije ljudima otkrio kada je tačno noć Kadr. Razlog tome jeste da se ljudi ne bi opustili i samo u njoj ibadet činili, a u ostalim noćima zaboravili na ibadet. Allahova mudrost htjela je da se ne zna kada je, da bi se ljudi trudili čineći ibadet tokom cijelog ramazana, a posebno u njegovoj zadnjoj trećini. Dakle, ljudi ne znaju kada je tačno ta noć, ali su se mnogi bavili tim pitanjem, jer je od izuzetnog značaja. Mnogi mufessiri navodili su mišljenja islamskih učenjaka o tome, a čuveni Kurtubi navodi :

1. Ta noć jedna je od noći u toku godine. To je stav Abdullaha ibn Mes’uda, Ebu Hanife i još nekih. Njima je sigurno bilo poznato da se ta noć može i preciznije odrediti, ali oni to namjerno nisu htjeli, da bi ljudi činili ibadet tokom cijele godine.

2. Ono što je sigurno, i što sam Kur’an navodi, jeste da je ta noć u mjesecu ramazanu. Naime, u već citiranim ajetima navodi se da je Kur’an objavljen u noći Kadr, a u suri ?El-Bekare? Uzvišeni kaže: ?U mjesecu ramazanu objavljen je Kur’an, kao uputa ljudima…? , iz čega se vidi da je ta noć jedna od noći u ramazanu. To mišljenje zastupa većina islamskih učenjaka, među kojima je i Ebu Hurejre.

3. To je prva noć mjeseca ramazana, što je mišljenje Ebu Rezina El-Ukajlija i drugih.

4. To je sedamnaesta noć Ramazana, nakon koje se desila bitka na Bedru. To je mišljenje Hasana Basrija, Ibn Ishaka, Abdullaha ibn Zubejra i drugih.

5. Neki smatraju da se radi o devetnaestoj noći ramazana.

6. Međutim, najispravnije mišljenje, koje zastupa veliki broj islamskih učenjaka, jeste da se radi o jednoj od zadnjih deset noći ramazana, budući da postoje vjerodostojni hadisi koje bilježe Buhari, Muslim i drugi, a koji ukazuju na to. To je stav Malika, Šafije, Evza’ije, Ebu Sevra, Ahmeda i drugih.

7. To je dvadeset prva noć ramazana. Prema nekim predajama, to je bio stav imama Šafije.

8. To je dvadeset treća noć ramazana. To je mišljenje Abdullaha ibn Enisa i drugih.

9. To je dvadeset peta noć ramazana, jer na to ukazuju neki hadisi Muhammeda s.a.v.s.

10. To je dvadeset sedma noć ramazana. Najveći broj islamskih učenjaka, opredjeljujući se za određenu noć, smatra da se radi o ovoj noći, zbog nekih hadisa u kojima se o tome govori. Tako npr., Muslim navodi hadis koji prenosi Ubejj ibn Ka’b da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: ?Noć Kadr je dvadeset sedma noć?. Pored toga, neki islamski učenjaci navode da se u suri ?El-Kadr? nalazi trideset riječi, a da je dvadeset sedma riječ ‘ona’ (hije), te da i to može ukazivati na to da se radi o dvadeset sedmoj noći. Zatim, znak može biti i to što se izraz ‘lejletul-kadr’ (Noć kadr) u toj suri spominje tri puta, što pomnoženo sa devet ? koliko taj izraz ima harfova ? daje opet dvadeset sedam!

11. Neki smatraju da se radi o dvadeset devetoj noći ramazana.

12. Neki smatraju da se radi o posljednjoj noći u ramazanu.

13. Neki stoje na stanovištu da je to jedna od neparnih noći u zadnjoj trećini mjeseca ramazana. Uporište za taj stav nalaze, između ostalog, u hadisu: ?Tražite noć Kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana?!

14. A neki navode stav da se radi o jednoj od parnih noći u zadnjoj trećini mjeseca ramazana.
Nisu nabrojana sva mišljenja o tome kada je noć Kadr, ali je vidljivo da o tome ima puno različitih mišljenja. Na našim prostorima, kao i u mnogim drugim dijelovima islamskog svijeta, općeprihvaćeno je mišljenje da se radi o dvadeset sedmoj noći toga mubarek mjeseca. Međutim, potrebno je istaći da se to ipak, ne može sa sigurnošću tvrditi, te da je sigurnije mišljenje da je ona jedna od neparnih noći u zadnjoj trećini ramazana. Ono što je potpuno sigurno, na osnovu vjerodostojnih hadisa, jeste da se radi o jednoj od zadnjih deset noći ramazana. Tako npr., u jednom hadisu stoji: ?Tražite noć Kadr u zadnjih deset dana ramazana?! Zato vjernici sve te noći treba da posvete što više u ibadetu.

Šta činiti u toj mubarek noći?

Iz svega navedenog jasno se vidi da je noć Kadr prilika kakva se samo jednom u toku cijele godine pojavljuje, pa zato vjernici treba da se potrude da se okoriste njenim blagodatima i da uberu njene plodove. U tome smislu Poslanik, s.a.v.s, kaže: ?Onome ko provede noć Kadr u ibadetu, vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, Allah će mu oprostiti sve prethodne grijehe?. Dakle, tu noć treba provesti u klanjanju dobrovoljnog (nafila) namaza, učenju Kur’ana, učenju različitih oblika zikra (tekbir, tehlil, tahmid, tesbih…), tj. sjećanja na Allaha, dž.š., obraćanju Uzvišenom putem dove i tevbom, tj. pokajanjem, te traženjem oprosta od Najmilostivijeg od svih milostivih.

Posebno te noći Uzvišenom treba upućivati slijedeću dovu:

ALLAHUMME INNEKE ‘AFUVVUN, TUHIBBUL-‘AFVE, FA’FU ANNI !

Allahu moj, zaista si Ti onaj koji prašta i voliš da praštaš, pa oprosti meni !

To vidimo iz hadisa u kojem stoji da je Aiša r.a, jednom prilikom upitala Vjerovjesnika, s.a.v.s: ?Kada bih znala koja noć je noć Kadr, šta bi trebalo u njoj da izgovaram??, pa joj je Poslanik s.a.v.s. odgovorio: ?Izgovaraj: ALLAHUMME INNEKE ‘AFUVVUN, TUHIBBUL-‘AFVE, FA’FU ANNI?!

Kako prenosi Aiša r.a., Poslanik, s.a.v.s, je bio inače darežljiv i puno je činio ibadet, ali to je pojačavao u zadnjih deset dana i noći ramazana. On bi cijele noći provodio u ibadetu i skoro nikako ne bi spavao. Pored toga, budio je sve članove svoje porodice u tim noćima, kako bi ih i oni proveli u ibadetu. Iz svih navedenih predaja jasno je da bi na taj način trebalo da postupaju svi oni koji žele provesti noć Kadr u ibadetu i tako zaslužiti veliku nagradu kod Allaha, dž.š.

U vezi sa i’tikafom treba napomenuti da se ne treba ograničavati, kao što je kod nas uobičajeno, na to da samo jedan ili dva čovjeka budu u i’tikafu zadnjih deset dana ramazana. Na osnovu prakse Muhammeda, s.a.v.s, može se zaključiti da je ispravno i poželjno da vjernici provedu jedan dio vremena u džamiji, pored obaveznih namaza, čineći ibadet i učestvujući koliko bilo u i’tikafu. To je pohvalno djelo i treba ga uvoditi u našu praksu.

Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr !

Mjesec Kur’ana je ramazan.
Noć u kojoj je počelo objavljivanje Kur’ana je «Lejletul kadr».
Noć Kadr je skrivena u neparnim noćima zadnje trećine ramazana.
Ta noć je vrijednija od hiljadu mjeseci!
Kur’an ima 114 sura ili poglavlja.
Kur’an ima 6236 ajeta.
Kur’an ima 77845 riječi.
Kur’an ima 30 džuzeva ili dijelova. Svaki džuz ima po 20 stranica.
Kuran ima 60 hizbova.

U Kur’anu ima 14 / 15 ajeta poslije čijeg čitanja treba učiniti sedždu. U ovome se ulema razilazi.
U Kur’anu se spominju imena 25 poslanika.
Najduža sura u Kur’anu je sura el-Beqareh.
Najduži ajet u Kur’anu je 282. ajet sure el-Beqareh.
Najkraća sura u Kur’anu je sura el-Kewther.
Kur’an ima redoslijed sura po objavljivanju i po mushafu.
Tri su sure čiji je redoslijed isti i po objavi i po mushafu, a to su: Sad, Nuh i el-Infitar.
U Kur’anu samo dva ajeta sadrže sve harfove arapskog jezika. 154. ajet Alu Imran i 29. ajet sure el-Feth.
Sura el-Ikhlas je, zbog svog sadržaja, ravna trećini Kur’ana.
Sura el-Mudžadele je jedina sura u čijem se svakom ajetu spominje Allah.
Sura et-Tewbe je jedina sura na čijem početku nema bismille.
Sura en-Neml je sura sa dvije bismille. Jednom na početku, i drugom u 30 ajetu.
Prvi koji je sakupio Kur’an je Ebu Bekr es-Siddik.
Prvi koji je ljude sakupio na jedan kiraet Kur’ana je Othman b. Affan.
Jedina žena čije se ime spominje u Kur’anu je Merjem, majka Isa, a.s.
Jedini ashab čije se ime spominje u Kur’anu je Zejd b. Harithe.
Sure el-Beqareh i Alu Imran su u hadisu označene sa «Ez-Zahrawani».
Sura Jasin je srce Kur’ana.
Ukras Kur’ana je sura er-Rahman.
Jedine sure koje počinju sa «O vjernici» su el-Maideh, el-Mumtehineh i el-Hudžurat.
Jedino mjesto u Kur’anu gdje se Allah obraća direktno kafirima je 7. ajet sure et-Tahrim. («Ja ejjuhel-lezine keferu, la ta’tezirul jewme…»).
Riječima «el-Hamdu lillahi» počinje pet sura u Kur’anu, ito:
1. el-Fatiha – el-Hamdu lillahi arbbil alemin.
2. el-En’am – el-Hamdu lillahil-lezi khalekas-semawati wel erda…
3. el-Kehf – el-Hamdu lillahil-lezi enzele ala abdihil kitabe…
4. Sebe’ – el -Hamdulillahil-lezi lehu ma fis-semawati wel erdi…
5. Fatir – el-Hamdu lillahi fatiris-semawati wel erdi…
Riječima «el-Hamdu lillahi» zavrašava pet sura u Kur’anu, ito:

1. El-Isra –« We kul el-Hamdu lilahi..

En-Neml –«We kulil hamdu lillahi
Es-Saffat – «Wel hamdu lillahi rabbil alemin».
Ez-Zumer – «We kile el-hamdu lillahi rabbil alemin».
El-Džathije- «Fe lilahil hamdu rabbis-semawati we rabbil erdi».

Najjači ajet u Kur’anu je ajetul kursijj. On je 255. ajet sure el-Beqareh.

Ima 50 riječi, 185 harfova i u njemu se spominje pet Allahovih lijepih imena:

Allah, el-Hajj, el-Qajjum, el-Alijj i el-Azim. Ovih pet Allahovih imena sadrže 25 harfova.

Islamski Forum
Back to top button